Biznis i politika
StoryEditor

Kako nam računaju poskupljenja: Hrvatska inflacija ‘za Europu‘ čak 42 posto viša od rasta cijena ‘za po doma‘

06. Srpanj 2024.

Svaki put kad statističari objave aktualne podatke o inflaciji, većina građana zakoluta očima. Samo 2,4 posto? Nemoguće! Prema najnovijoj, prvoj procjeni Državnoga zavoda za statistiku, cijene su prošlog mjeseca – u odnosu na svibanj – mirovale: usluge su poskupjele za 0,6 posto, a hrana za 0,3 posto; industrijski proizvodi (bez energije) pojeftinili su pak za 0,2 posto, a energija za 1,2 posto. Sve u svemu, u lipnju je službena godišnja inflacija bila 2,4 posto, najniža u posljednje tri godine.

Unezvijerenost u vezi s pouzdanošću ‘potrošačke košarice‘ obrnuto je proporcionalna s položajem na društvenoj ljestvici bogatstva odnosno siromaštva. Kako god, cijene zaista rastu brže od podatka koji se najčešće podastire javnosti, odnosno od indeksa potrošačkih cijena (IPC). To se vidi i pri usporedbi domaće inflacije s ostalim državama Europske unije.

‘Europski‘, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u posljednje je vrijeme u sve većem raskoraku s domaćim. Dok je prijašnjih godina ta razlika bila najčešće ispod 0,4 p. p. (nekad u plusu, nekad u minusu), posljednjih godinu dana počela je zamjetno rasti, pa je od travnja do lipnja bila čak jedan postotni bod (lipanjska inflacija od 2,4 posto, kad se ‘harmonizira‘, iznosi 3,4 posto). Na toj razini poskupljenja riječ je od razlici od čak 42 posto!

Jedna košarica – dvije inflacije U čemu je problem? Jesu li to dva potpuno suprotna izračuna? Evo kako odgovaraju iz DZS-a:

–​ HIPC i IPC računaju se na temelju jednake reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna je razlika u odnosu na indeks potrošačkih cijena u obuhvatu stanovništva i izvorima za ponderacijsku strukturu. Glavni izvor podataka za izračun ponderacijske strukture HIPC-a na višim razinama agregacije jesu podaci nacionalnih računa, a za niže razine agregacije upotrijebljeni su podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava. Ponderi kojima se izračunava IPC izračunani su na temelju Ankete o potrošnji kućanstava 2019. U skladu s metodologijom, a u svrhu reprezentativnosti, oni se na razini t-1 dodatno prilagođavaju za promjenu cijena u prethodnoj godini te su reprezentativni u odnosu na​ pondere HIPC, koji se također svake godine prilagođavaju istim postupkom (price-update).

Slijedom navedenoga, uzrok navedene razlike između IPC-a i HIPC-a jesu ponderi, ali ne u kontekstu samih izvora podatka, već zbog koncepta indeksa. Naime, dok se kod IPC-a primjenjuje tzv. nacionalni koncept (uključuje se samo potrošnja rezidenata), za HIPC se upotrebljava domestic concept (uključuje se potrošnja nerezidenata, tj. turista). Primjenom tog koncepta kod HIPC-a izrazito snažan utjecaj u ponderacijskoj strukturi pripada kategoriji Hoteli i restorani, što nije slučaj kod IPC-a, zbog čega kretanje cijena kod HIPC-a izrazito visoko utječe na doprinos stopi ukupne inflacije za razliku od IPC-a – stoji u odgovoru iz DZS-a.

Pojednostavnjeno, u HIPC uvrštavaju se i strani turisti, a kako oni najviše troše usluge restorana i hotela, koje od inflacijskog vala 2022. najviše poskupljuju, njihova potrošnja dodatno napumpava harmonizirani indeks. Primjerice, u svibnju je inflacija (IPC) bila 3,3 posto, cijene u restoranima i hotelima poskupjele su za 10,7 posto, a cijene smještaja skočile su za čak 14,7 posto.

Kad bi to bila cijela istina, logično bi bilo da razlike budu veće u vrijeme turističke sezone i kada dolasci i noćenja turista odgovaraju povećanju broja stanovnika za oko 800 tisuća. Međutim, razlika između HIPC-a i IPC-a nije se znatno smanjila ni u zimskim, ‘neturističkim‘ mjesecima. U siječnju ove godine stranih turisti ‘povećali‘ su broj stanovnika za oko 11 tisuća, pa je razlika ipak ostala na visokih 0,7 p. p.

Gdje su stranci i ‘domci‘?

Domaća inflacija (IPC) ne bilježi ni potrošnju tzv. institucionalnih kućanstava (poput domova za starije osobe). Osim toga, nerezidenti nisu samo turisti nego i strani radnici. Nekad su strani radnici bili mahom menadžeri multinacionalki uz sezonce iz okolnih država u graditeljstvu i turizmu. Danas je situacija kudikamo drukčija. Prošle je godine izdano više od 172 tisuće radnih dozvola za strance, a u prvih pet mjeseci ove godine već ih je izdano gotovo 94 tisuća. Ni korisnici umirovljeničkih domova ni strani radnici nisu veliki turistički potrošači, ali i njihova glavna potrošnja – hrana i smještaj –​ poskupljivala je brže od inflacije, pa bi i to trebalo uzeti u obzir.

Također, IPC upotrebljava strukturu potrošnje kućanstava dobivenu iz Ankete o potrošnji kućanstava, a HIPC strukturu potrošnje iz nacionalnih računa. Dio razlike možda proizlazi iz toga što se IPC i dalje računa na temelju Ankete o potrošnji kućanstava iz 2019. Nova struktura za 2022. objavljena je u travnju, no još nije ušla u obračun IPC-a. Statističari poručuju da će nove podatke, u skladu s Eurostatovim odredbama, uključiti u HIPC od siječnja 2026. Dotad, vidi se da je u potrošnji (rezidenata!) povećan udjel kategorija koje su ovih mjeseci najviše poskupljivale (udjel troška hrane s 26,2 na 27 posto, a restorana i hotela s 3,5 na 4,9 posto). To bi moglo smanjiti razliku, odnosno povećati IPC i ‘domaću‘ inflaciju.

Opasna revizija podataka

Još je jedan element koji bi mogao igrati ulogu u razlici između ‘domaće‘ i ‘europske‘ inflacije. Cijene trenutačno nisu adekvatno obračunane u nacionalnim računima. Iz DZS-a poručuju da je velika revizija nacionalnih računa dogovorena na europskoj razini za 2024., pet godina nakon prethodne, i da će DZS objaviti prve rezultate s objavom godišnjeg BDP-a 22. listopada 2024. Takvu tzv. benchmark-reviziju nacionalnih računa jesenas je već proveo slovenski Statistički ured, što je rezultiralo smanjenjem BDP-a za oko dvije milijarde eura. Tako je rast BDP-a spušten s 5,4 posto (prema nerevidiranim podacima) na samo 2,5 posto, što je izazvalo veliki pritisak Vlade i smjenu ravnatelja Ureda za statistiku.

Igra sa statističkim podacima nije nimalo bezazlena. 

24. srpanj 2024 12:36