‘;
Male nacije nemaju puno prostora za reakciju, mogu tek diverzificirati – izvozna tržišta, izvore turizma, financijske tokove
Ovaj tekst u kojem analiziramo posljedice carinske politike Donalda Trumpa pisan je za tiskano izdanje Lidera i poslan u tiskaru prije Trumpove objave da je, jedan dan nakon donošenja, ipak odlučio stopirati carine gotovo cijelom svijetu uz izuzetak Kine kojima je prethodno uveo carine od čak 125 posto. No, s obzirom da brzinu mijenjanja odluka možda se sve vrati na staro (ili još gore).
Sveopći rusvaj po tržištima diljem globusa pokazuje da ni teorija igara ne može zamisliti ovoliko kaosa i mogućih ishoda Dana oslobođenja. Stvarnost je (od)uvijek maštovitija od fikcije, no malo je tko računao da će budući studenti ekonomije jednom učiti o tome kako carine više nisu ‘samo‘ trgovinski alat nego pravi metak u borbi za novi svjetski poredak. Pitanje je samo konačnoga ishoda (recesija, recimo) i tko će taj ishod platiti. Ovo je potonje zapravo retoričko pitanje, pa ostaje ono koje išće odgovor: jurimo li u američku, američko-europsku, američko-globalnu ili neku četvrtu verziju recesije? Analitičari JP Morgana, recimo, svoje su prognoze recesije podignuli s 40 na 60 posto, Goldman Sachs s 35 na 45 posto. Ostatak ekonomista brine spoj inflacije (jer je carine nemoguće ne preliti u cijene) i usporavanja, dakle, stagflacije.
Da bi se carinski ‘blitz krieg‘ upravo Americi mogao obiti o glavu misli i naš ekonomist Ivica Brkljača. - Ako Trump bude ustrajao na ovako visokim carinama, ne vidim kako može izbjeći recesiju. Ne postigne li Trumpova administracija u idućim tjednima brojne bilateralne dogovore, očekujem da i druge zemlje poput Kine odgovore protumjerama. To će utjecati na pad američkoga izvoza, pa je pitanje koliko će Trump carinama uopće smanjiti trgovinski deficit s inozemstvom. Masovni povratak proizvodnje u SAD je, pak, na dugome štapu, upitne profitabilnosti, a čak i da se brojne kompanije odluče na otvaranje novih tvornica u SAD-u, to će potrajati godinama, tvornica se ne može izgraditi u roku od nekoliko mjeseci. Prihodi od carina ne mogu ni izbliza zatvoriti američki proračunski manjak. Američki ministar financija Scott Bessent predviđa da bi carine mogle donijeti 300 do 600 milijardi dolara godišnje, i to ako uvoz značajnije ne padne, što nije izgledno, no to je tek djelić od 1800 milijardi dolara koliko iznosi američki godišnji proračunski manjak – veli Brkljača zaključujući kako bi carine SAD-u mogle donijeti koristi u vidu povećanja prihoda i zaštite nekih industrija, no neto će učinak gotovo sigurno biti negativan – više cijene kućanstvima i gospodarstvu, niža realna potrošnja, pad izvoza, moguća recesija.
I dok gornju granicu visine carina ne možemo uzeti kao konačnu varijablu, jer granica sve više ovisi o tome na koju je nogu i prema kojoj strani svijeta Trump ustao u neko jutro, izglede za recesiju možemo. Kako se u svijetu upravo igra teorija igara, Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma potrudio se svojim modeliranjem upravo kroz teoriju igara izraditi što više izglednih scenarija kako bi i države i kompanije znale s čime otprilike mogu računati. Jedna od simulacija, ona o ovogodišnjoj recesiji, ocrtava zabrinjavajuće izglede za globalno gospodarstvo, pri čemu vjerojatnost recesije raste u svim ključnim svjetskim regijama (SAD, EU, Kina, svijet), neovisno o scenariju. Dobiveni podaci pokazuju da je u bilo kojoj varijanti EU u najnepovoljnijem položaju, s visokim rizikom recesije koji se kreće od 16 posto u najboljem slučaju do zabrinjavajućih 28 posto u najgorem scenariju (iako i SAD pokazuje značajan rizik od ekonomskoga pada, vjerojatnost se recesije kreće od 13 do 21 posto).
- Posebno je zabrinjavajuće to što čak i u najpovoljnijem scenariju nijedna regija ne pokazuje vjerojatnost recesije manju od šest posto, što ukazuje na to da globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje rastuće nestabilnosti. Scenariji naglašavaju potrebu za koordiniranim ekonomskim politikama i međunarodnom suradnjom kako bi se ublažili šokovi. No, ako se ostvari najgori scenarij – ekonomski slom, pri čemu više velikih gospodarstava istovremeno ulazi u ozbiljnu recesiju, Amerika se suočava s 80-postotnom vjerojatnošću recesije u 2025. Čak i ‘mješoviti‘ pristup trgovinskoj politici ostavlja izglede na neugodnih 60 posto. Samo bi brz povratak načelima slobodne trgovine smanjio rizik na upravljivijih 40 posto – veli Škare.
Ostatak procjena o tome koliko je (i kome) izgledna recesija pročitajte u novome tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.