Unatoč najavi Europske središnje banke (ECB) o postupnom podizanju referentnih kamata, koje će se s vremenskim odmakom preliti i u naše kredite, dužnici koji su kredite ugovorili s promjenljivim kamatama, u vremenu iščekivanja rasta kamata, povremeno dobiju obavijesti o – smanjenju kamata! Posljednja je to nedavno učinila OTP banka koja je kamate na kredite smanjila, doduše, simboličnih 0,01 postotnih bodova za kredite s klauzulom u eurima dok će na kredite u kunama biti niža 0,02 postotna boda.
Istodobno, HNB je, zbog službene potvrde pristupanja eurozoni, donijela odluke o postupnom smanjenju, odnosno ukidanju obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih pozraživanja za banke, što im do kraja godine ukupno oslobađa više od 34 milijarde kuna i 5 milijardi eura troška. To itekako poziva na smanjenje, a ne na podizanje kamata ili barem oduzima alibi bankama za rast kamata zato što ih diže Europa/ECB. Guverner Boris Vujčić jasno je poručio kako s tim potezima banke doista nemaju razloga za podizanje kamata, no praksa nas uči da logika i profit uglavnom nisu na istoj valnoj duljini.
Kako razmišljaju u bankama? Osim Erste banke, koja je i inače vrlo kooperativna prema novinarima, nijedna nije odgovorila, palicu su prepustile HUB-u.
– Za sada možemo zaključiti da se još uvijek ne vidi pritisak na rast kamatnih stopa, naprotiv, kod nekih vrsta kredita i dalje je prisutan trend pada. Kao i kod svakog proizvoda, izlazne cijene (u ovom slučaju kamatne stope na kredite) najviše ovise o ulaznim troškovima (kamatne stope koje banke plaćaju na depozite i druge izvore sredstava), troškovima poslovanja i regulacije. U nadolazećem razdoblju Hrvatska pristupa europodručju što će smanjiti regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačati konkurenciju. Likvidnost bankarskog sustava već je visoka, a uz ukidanje obveze držanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja oslobodit će se i dodatna likvidnost. Svi navedeni elementi ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti u odnosu na sadašnje članice eurozone – poručuju iz HUB-a.
U Erste banci kažu kako je očekivano smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Hrvatske u eurozonu, svakako jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj.
– Uz ostale koristi integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, a imajući ujedno u vidu činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj bi mjeri mjeri svakako trebao biti ublažen. Međutim, treba naglasiti da će, kratkoročno gledano, u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini – poručuju iz Erste.
Dakle, kratkoročno će kamate vjerojatno ipak uvis, što sada djelomično ublažava činjenica da padaju uglavnom one koje su vezane uz NRS, nacionalnu referentnu stopu (kamate vezane uz EURIBOR 'nisu te sreće'). U Erste banci pojašnjavaju što se događa.
– Kada se govori o postojećim kreditima uz promjenjivu kamatnu stopu, važno je napomenuti da se promjena ne temelji na rastu kamatne marže, već na promjeni varijabilnog dijela kamatne stope, odnosno onog dijela kamatne stope koji se veže uz referentne stope (EURIBOR, NRS). Pritom je važno naglasiti kako je transmisija rasta referentnih kamata brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja NRS stope – ohrabrujuće poručuju iz Erste dodajući da se usklađivanje promjenjivih kamatnih stopa s kretanjima referentnih kamatnih stopa odvija svakih 6 ili 12 mjeseci, u skladu s ugovorenim parametrima pojedinog kredita.
Tako je dijelu njihovih klijenata, korisnicima kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, kojima se kamatna stopa usklađuje dvaput godišnje, 1. srpnja i 1. siječnja svake godine, prilikom posljednjeg usklađivanja promijenjen varijabilni dio kamatne stope koji ovisi o kretanju šestomjesečnog EURIBOR-a za eurske kredite, odnosno šestomjesečnog NRS2 za kunske kredite. Tim je promjenama obuhvaćeno oko 2200 klijenata/kreditnih partija od ukupno oko 45 tisuća kreditnih partija građana s promjenjivom kamatnom stopom, koliko ih ima u portfelju banke.
– Važno je napomenuti da je porast kamatne stope isključivo uzrokovan rastom referentnog parametra, odnosno da fiksni dio kamatne stope (marža) nije povećavan – zaključuju u banci.
Iz HUB-a poručuju kako je dodatni osigurač i velik broj kredita ugovoren uz fiksne kamate.
– Na razini sektora možemo primijetiti višegodišnji trend pada udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama, što u konačnici utječe i na veću otpornost kućanstava na kamatni rizik. Prema zadnjim raspoloživim podacima HNB-a, 62 posto potrošača ima fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, dok ih 38 posto ima promjenjivu.
Nacionalna referentna stopa (NRS) najzastupljeniji je referentni parametar za vezanje kamatnih stopa na kredite kućanstvima (67 posto), dok je 18 posto kredita vezano uz EURIBOR. Europska središnja banka je započela s restriktivnom monetarnom politikom te se ubrzo očekuje i prvo podizanje ključnih kamatnih stopa, što će se s vremenskim odmakom reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj. Središnje banke, pa tako i EBC, održavaju stabilnost cijena i utječu na inflaciju određivanjem kamatnih stopa. Kada središnja banka želi spriječiti previsoku inflaciju, obično poveća kamatne stope kako bi bilo skuplje zaduživati se, a privlačnije štedjeti.
Kao i kod svakog proizvoda, izlazna cijena najviše ovisi o ulaznim troškovima (kamatne stope koje banke plaćaju na depozite i druge izvore sredstava), troškovima poslovanja i regulacije. U Hrvatskoj je prisutna snažna tržišna konkurentnost u bankarstvu te svaka banka ima vlastitu poslovnu politiku i kamatnu strategiju. No, nakon pozitivne odluke Vijeća EU-a Hrvatska će od 1. siječnja 2023. pristupiti europodručju, što će smanjiti regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačati konkurenciju. To će utjecati na sporije podizanje kamatnih stopa u odnosu na sadašnje članice eurozone.
U smjeru povećanja kamatnih stopa djelovat će očekivano zaoštravanje monetarne politike u europodručju, što je već dovelo do rasta kamatnih stopa na državne obveznica mnogih zemalja, među njima i Hrvatske – kažu u bankovnoj udruzi.
Pa, na kojoj onda razini možemo očekivati buduće kamate, prije svega one na kredite? Očito je i Europa, iako znatno sporije od, primjerice, SAD-a, odabrala vjerojatnu recesiju (uzrokovanu rastom kamata) kao alat u borbi protiv inflacije. ECB je oklijevala s razlogom, jer je gospodarstvo Europe još uvijek u procesu oporavka od gospodarskih šokova prouzročenih pandemijom. Također, pažljivo se analiziraju gospodarske posljedice rata u Ukrajini, posebno zbog velike ovisnosti o ruskim energentima. Smjer promjene monetarne politike i kretanja kamatnih stopa poznat je, no trenutno je teško predvidjeti brzinu i ukupno trajanje ciklusa podizanja kamatnih stopa.
– Važno je istaknuti da je uvođenje eura dugoročno osiguralo povoljnije uvjete financiranja u odnosu na one koji bi prevladali da je zadržana kuna kao službena valuta – kategorični su u HUB-u.
U Erste dodaju kako je i dalje moguća zaštita od rasta kamata – ugovaranjem fiksne.
– S ciljem osiguravanja od eventualnog rasta referentne kamatne stope u budućnosti, Erste banka već dulji niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta – pojašnjavaju.
Zbog 'zlu ne trebalo' provjerite nudi li takvo što i vaša banka.
