Biznis i politika
StoryEditor

Kapitalizam i održivost živjet će u tvrdoj kohabitaciji

04. Svibanj 2023.
Održivost, ekologija, okoliš, pješčani sat, kapitalizamfoto Shutterstock
Premda je popularno za raspadanje planeta ekskluzivno okriviti sustav temeljen na sumanutoj potrošnji i stalnu rastu, postoje argumenti koji sugeriraju kako taj ‘izam‘, a i drugi, ne može biti jedini krivac. Kako bilo, kapitalizam i održivost morat će nekako djelovati ruku pod ruku, koliko god to zvučalo neuvjerljivo

Kina možda nekada i postane svjetskom silom broj jedan, ali komunizam za takvu poziciju (zasad) nema izgleda. Štoviše, i Kina je u suštini kapitalistička zemlja - oko 80 posto društvenoga proizvoda u privatnom je vlasništvu, više od 90 posto radne snage i više od 50 posto investicija.

Prvi put u povijesti jedan ekonomski sustav (kapitalizam, dakako) dominira cijelim svijetom. No, od prošle financijske krize, posebno posljednje tri godine, kapitalizam je ogoljen kao glavni krivac za sve  probleme u svijetu, logično, i one ekološke. Kažu da trošimo resurse zemlje i pol godišnje (doduše, nitko matematički ne pojašnjava kako je moguće trošiti 150 posto od 100 posto nečega). Zagađujemo, iscpljujemo, uništavamo i – zarađujemo! To je suština kapitalizma, ili je barem bila do točke suočavanja s ružnim ekološkim otiskom.

No, kako novoga sustava nema na vidiku, a već se neko vrijeme nosi održivost, ključno je pitanje ima li takav oksimoron uopće šanse. Mogu li kapitalizam i održivost kohabitirati? Ili ćemo birati: život ili kapitalizam? I još važnije, kako će u tome održivom svijetu funakcionirati nositelji kapitalizma, tvrtke?

Ili ili koncepti

Mislav Ante Omazić, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakuteta koji se potpuno krenuo temama održivosti, kaže kako su se održivost i kapitalizam do početka ovoga milenija često smatrali odvojenima, pa čak ‘ili-ili‘ konceptima. No, u proteklih se 20-ak godina ta dihotomija pokazala nestvarnom, jer ako poduzeća nemaju održive poslovne modele neće opstati na modernom tržištu.  - Dok se kapitalizam tradicionalno povezivao s fokusom na maksimiziranje profita, odnosno vrijednosti za dioničare i rasta pod svaku cijenu, održivost naglašava potrebu zaštite okoliša i očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije te pozitivan utjecaj poslovnih modela na dionike i društvo.

Neka su poduzeća ostala u starome kalupu i ne znaju kako iz njega izaći, ali u suvremenome društvu, gdje informacije brzo putuju i gdje smo jedni od drugih udaljeni jedan klik, ovakva praksa postaje nedopustivom. Menadžment je sve osvješteniji o svojem negativnom utjecaju, pa je aktivno počeo rješavati probleme koje neizravno stvara. I cijeli je niz razloga za to, od toga da su danas kupci spremni kazniti ovakvo ponašanje, da najkonkurentniji zaposlenici ne žele biti povezani s takvom praksom, da se kroz obrazovne procese sustavno i holistički promoviraju ideje o konstruktivnoj ulozi poduzeća u društvu, pa do toga da su regulatorna tijela agilnija, povezanija i spremnija djelovati, da to od njih traže investitori i financijske institucije te da neki društveno-politički entiteti temelje dugoročnu konkurentnost upravo na modelima održivosti.

Branimir Perković, urednik ekonomije na portalu index.hr, pak, naglašava kako je besmisleno optuživati kapitalizam ili bilo koji -izam za ekološke probleme ljudskoga djelovanja.  - Mogu se lako istražiti ekološke katastrofe koje su nastale u SSSR-u, a do danas nisu sanirane. Osim Aralskoga jezera vrijedi spomenuti jezero Karachay, visoko radioaktivno zbog odlaganja nuklearnoga otpada u njegovoj blizini. 2015. problem je riješen tako da su jezero jednostavno zatvorili betonom. Ta univerzalna pozicija da se kapitalizam krivi za sve probleme infantilna je i lijena, inzistiranje na njoj može biti samo pokazatelj nedostatka znanja ili ideološke opsjednutosti – kratko rezimira Perković.

Mogu li, dakle, kapitalizam i održivost kohabitirati, ili moraju, pročitajte u novome digitalnom i tiskanom broju Lidera.

19. lipanj 2024 02:03