Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata. Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata. Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.
Prema prvim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva objavljenima jučer u 21:15, na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj HDZ je imao 65 mandata, koalicija Rijeke pravde na čelu s SDP-om 42 mandat, Domovinski pokret 13, Most 10, Možemo 5, IDS i partneri 4, Nezavisna platforma Sjever 2 te Fokus i Republika 2.
Kao i prethodno objavljeni rezultati anketa među biračima, ovakvi su rezultati zapravo očekivani i nema prevelikih iznenađenja, smatra to Karlo Jurak, politički analitičar. Međutim, Jurak ističe da sada, barem ako je suditi prema prvim rezultatima, postoje dvije velike opcije koje bi potencijalno mogle imati više potkombinacija.
– Mislim da će HDZ ići ‘razbijati‘ Domovinski pokret, odnosno privlačiti neke zastupnike DP-a, ako ne i cijelu stranku. Ako žele, a njima je to važno, možda će ići i s manjinama. Ta je opcija vjerojatnija. Manje vjerojatna opcija je šira opozicijska lista koja bi sadržavala SDP-ovu koaliciju, Možemo, Nezavisnu platformu Sjever, IDS i Fokus. Manjine bi također došle u obzir, a možda i Most ili DP, što će biti najteži zalogaj za pregovaranje. Milanovićeva uloga će u tome biti ključna jer je on iz tog razloga i ušao u ovu priču te je jedini koji na neki način može u svojoj ličnosti ujediniti ljevicu i dio desnice – objasnio je Jurak, uz napomenu da s obje strane dolazili jasni signali da bi se SDP na kraju mogao udružiti s DP-om.
No koliko bi takva kombinacija bila održiva, dodao je Jurak, na dugom je štapu. Zbog toga bi, naime, vrlo brzo moglo doći i do novih izbora.
– Koja god kombinacija bila u pitanju, ponovljeni izbori nikad nisu bili izvjesniji – mišljenja je Jurak.
‘Političnija‘ godina
Veću izlaznost na ovogodišnje parlamentarne izbore, koja prema dosada obrađenim biračkim mjestima iznosi gotovo 60 posto, Jurak pripisuje srijedi, ali i jačoj politizaciji stanovništva u posljednjih godinu dana.
– Na veću izlaznost veliki je utjecaj igrala srijeda, neradni dan koji je teško spojiti. Drugo, situacija je trenutno političnija nego što je bila prije četiri godine zbog koronavirusa i ljeta, a i SDP je tada bio najslabiji ikad, s najslabijim liderom. Posljedica je to i veće aktivnosti strana tijekom ovogodišnje kampanje – zaključio je Jurak.
Ipak, ne treba brzati sa zaključcima jer se prvi rezultati izbora odnose tek na 32 posto obrađenih biračkih mjesta koja se uglavnom odnose na ruralne sredine, dok, primjerice, Zagreb, kao niti većina birališta u Splitu i Rijeci, još uvijek nisu obrađena. Stoga se o rezultatima izbora za 11. saziv Hrvatskoga sabora trenutno ne može reći mnogo više nego što se moglo prije samih izbora. O mogućim koalicijama s većom bi se sigurnošću moglo govoriti tek iza 22:30, napomenuo je Jurak.
Najvažniji dio – pregovaranje – slijedi sutra.