Blokada kineskog izvoza u Sjedinjene Američke Države otvara vrata damping cijenama u EU i udara po domaćim proizvođačima
Američke carine Kini od travnja 2025. na kumulativnoj razini od 145 posto bitno mijenjaju tokove svjetske trgovine pa tako i u proizvodnji obuće. Nakon što je lani izvezla obuću u SAD vrijednu 10,3 milijarde USD, Kina je sad suočena s gotovo potpunom blokadom pristupa tom tržištu. SAD je bio njezino najveće izvozno odredište za obuću stoga višak proizvodnje sada prirodno traži alternativna tržišta, a to će, očekuje se, biti Europska unija, navode iz HUP-a u svojim tjednim analizama.
Kina je već u 2024. bila vodeći dobavljač obuće u EU, s izvozom vrijednim oko 8,4 milijarde dolara, a odmah iza nje je Vijetnam s 6,5 milijardi dolara. Kineski udio u ukupnom uvozu obuće u EU prelazio je četvrtinu. Ako se samo dio pošiljki koje su do sada išle prema SAD-u preusmjeri na tržište EU-a ubrzat će se pad cijena. U trenutku zaoštravanja trgovinskih odnosa sa SAD-om, kineski izvoz u Europsku uniju porastao je za 8,3 posto na godišnjoj razini, što dodatno potvrđuje usmjeravanje kineskih proizvođača prema europskom tržištu.
Niz dlaku potrošača
To s jedne strane ide na ruku potrošačima, ali s druge strane predstavlja ozbiljnu prijetnju proizvođačima iz EU. Naime, kineski proizvođači obuće postali super-konkurentni jer su istovremeno povećavali volumen izvoza i smanjili trošak proizvodnje, čak i u okruženju globalnih inflatornih pritisaka. Takva pozicija omogućuje Kini plasman proizvoda po znatno nižim cijenama, bez gubitka profitabilnosti. Za europske i mnoge hrvatske proizvođače ovakav razvoj situacije može imati ozbiljne posljedice. Proizvodnja obuće u Hrvatskoj suočena je s kontinuiranim rastom troška rada, osobito zbog izrazitog povećanja minimalne plaće (+92 posto od 2019.), što dodatno smanjuje konkurentnost radno intenzivnih sektora. Uz to, cijene energenata i sirovina su znatno porasle unazad pet godina, a domaće tržište je ograničeno te izloženo uvozu.
Damping cijena
Novi val uvoza jeftine obuće iz Azije, potaknut preusmjeravanjem robe s američkog tržišta, mogao bi proizvesti damping cijena s kojima se i etablirani domaći proizvođači teško mogu nositi. Hrvatski proizvođači u sektoru tekstila i obuće suočavaju se s kroničnim nedostatkom kvalificirane radne snage, što ozbiljno ograničava mogućnost digitalne i zelene transformacije. Istovremeno, nužno je prilagoditi proizvodne procese strožim EU zahtjevima održivosti, reciklabilnosti i socijalne odgovornosti duž lanca vrijednosti. Dodatni izazov predstavlja potreba za promjenom percepcije sektora i poticanjem potrošača na odmak od brze mode prema kružnim, dugotrajnim i lokalno proizvedenim proizvodima, zaključuju iz HUP-a