Kineske tvrtke stalni akteri u hrvatskim infrastrukturnim projektima

China Road and Bridge Corporation (CRBC), kineska kompanija koja je u Hrvatskoj najpoznatija po izgradnji Pelješkog mosta, odabrana je za izgradnju vijadukta Ranžirni kolodvor na autocesti A11 Zagreb-Sisak, odnosno za drugi dio proširenja Sarajevske ceste, važnog infrastrukturnog projekta za Grad Zagreb. Vrijednost projekta iznosi 53,8 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 67,3 milijuna eura s PDV-om. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) potvrdila je kako je ponuda CRBC-a ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija.

Kineske subvencije

Kineske investicije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, i dalje su pod povećalom zbog pitanja transparentnosti i državnih subvencija. Naime, raširen je stav da su kineske investicije jeftinije zbog kineskih subvencija, što domaće, hrvatske i europske kompanije, stavlja u nepovoljan položaj.  Unatoč tome, u Hrvatskoj je u tijeku nekoliko aktivnih projekata na kojima rade kineske tvrtke.

Vijadukt preko Ranžirnog kolodvora u Zagrebu tako je samo nastavak suradnje Hrvatske i CRBC-a čiji je najpoznatiji domaći projekt dakako Pelješki most, projekt vrijedan oko 526 milijuna eura, koji je većim dijelom financiran iz EU fondova.

CRBC je angažiran i na projektu brze ceste Brestovac Požeški – čvorište Godinjak, koja će spojiti Požegu s autocestom A3 Zagreb-Lipovac, vrijednom oko 160 milijuna eura bez PDV-a. Izgradnja brze ceste duljine 14,75 km, koja će povezati Požegu i Godinjak u istočnoj Hrvatskoj, a koja uključuje mostove, vijadukte i druge infrastrukturne elemente, trebala bi biti dovršena 2029. godine.

Kineske tvrtke uključene su i u izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) u Rijeci na Delti. Posao je dobio kineski konzorcij China Energy Engineering Group Jiangsu Power Design Institute, zajedno sa svojom podružnicom u Zagrebu i Sumec Complete Equipment and Engineering Co. Ltd., koji su odabrani kao najpovoljniji ponuditelji. Sveukupna vrijednost novog kompleksa na Delti penje se na 86,6 milijuna eura odnosno 69,3 milijuna eura bez PDV-a.

Korlat kod Benkovca, najveći solarni projekt u Hrvatskoj, jedan od najvećih projekata obnovljivih izvora u Hrvatskoj, gradi kineski konzorcij Shandong Electric Power Construction III (SDEPCI) i Norinco International Cooperation. Projekt će proizvoditi oko 165 milijuna kWh zelene električne energije godišnje, zadovoljavajući potrebe oko 50.000 kućanstava i smanjujući emisije CO2 za 150.000 tona godišnje. Vrijednost investicije je 62 milijuna eura, od čega će dio biti pokriven EBRD-ovim kreditom od 31,62 milijuna eura, a EIB je odobrio 30,38 milijuna eura kredita, dok je država osigurala 80-postotno jamstvo.

Inače, Norinco je već prisutan u Hrvatskoj, gdje je izgradio najveću vjetroelektranu, Senj, kapaciteta 56 MW. To je najznačajnija kineska investicija u Hrvatskoj nakon Mosta Pelješac. To je ujedno i prva velika kineska investicija u Hrvatskoj vrijedna oko 230 milijuna eura.

Logistika u fokusu

Osim ovih projekata, kineski investitori preuzeli su većinski udio u tvrtki Luka Zadar, uloživši u razvoj lučkih kapaciteta i logističke zone. Projekt uključuje modernizaciju luke za bolji promet roba, kao dio inicijative 'Jedan pojas, jedan put'. 

Interesa je bilo i za Luku Rijeka, pa čak i za modernizaciju željezničke infrastukture, no ti planovi nisu realizirani. Što ne znače da nema novih interesa, naime kineska delegacija iz provincije Hebei posjetila je prije nekoliko dana Vukovar iskazavši interes za ulaganja u Logistički hub u Vukovaru.

Postoje planovi za uspostavu logističkog centra u Luci Vukovar, uključujući skladištenje kontejnera, pretovar i integraciju s željezničkim vezama prema Kini-Europa ruti, a projekt bi mogao uključivati multimodalni transport (voda, cesta, željeznica, zrak). Hebei International Land Port Group i kineski partneri, u suradnji s Lučkom upravom Vukovar i Vukovarsko-srijemskom županijom složili su se da postoji zajednički interes i da bi i projekt, ukoliko se realizira, uključivao skladište u Osječkoj zračnoj luci za distribuciju kineske robe. Sve to sugerira da su kineske tvrtke itekako zainteresirane za projekte u Hrvatskoj, premda pitanje oko transparentnosti i subvencija ostaje neodgovoreno. Jesu li projekti, posebno oni koji se provode putem javnih nabava, zaista rezultat tržišne konkurencije ili rezultat kombinacije državnih garancija i subvencija? Sve ove investicije jasno pokazuju ambicije, ali i rizike za domaće gospodarstvo. Dok nam Kinezi grade  mostove i logističke hubove, i za sve to kešira EU novac, Hrvatska mora paziti da ne ostane samo pasivni promatrač u vlastitom gospodarstvu.