Biznis i politika
StoryEditor

Kineski monopol na kritične minerale je ‘iduće bojno polje za SAD‘

11. Lipanj 2024.
Kina, SAd, kritični minerali

Kina ima ‘gotovi monopol‘ na mnoge kritične minerale, kažu iz JP Morgana te dodaju da i zbog toga, Kina mogla biti ‘sljedeće bojno polje‘ za SAD. Dodaju i da se trenutno SAD sa 100 posto oslanja na uvoz 12 kritičnih minerala koji su ključni za proizvodnju poluvodiča i drugih visokotehnoloških proizvoda. Situaciji svakako ne doprinosi ni trenutni američki predsjednik Biden koji je nedavno carinama naciljao mnoge kineske proizvode uključujući solarne ćelije, električna vozila, baterije, čelik, aluminij, medicinsku opremu i još mnogo toga.

- Posljednja najava Bidenove administracije o carinama na 18 milijardi dolara kineskog uvoza potaknula je raspravu o tome hoće li se kineska dominacija u lancu opskrbe kritičnim mineralima pojaviti kao najnovije bojno polje za američko-kinesko strateško natjecanje - napisala je Amy Ho, izvršna direktorica strateškog istraživanja JPMorgana i globalna voditeljica istraživanja, Joyce Chang.

Godine 2022. Kina je proizvela 68 posto svjetskih rijetkih minerala, koji se koriste, primjerice u baterijama za EV vozila ali i 70 posto grafita koji se koristi u mazivima, električnim motorima, pa čak i u nuklearnim reaktorima.

Međutim, stvarna dominacija Kine leži u njezinim sposobnostima prerade tih ključnih minerala. Kina je, naime, obradila 100 posto svjetske zalihe grafita u 2022., 90 posto rijetkih minerala i 74 posto kobalta koji je također jedan od ključnih minerala za proizvodnju baterija.

- Sve veća ovisnost o kritičnim mineralima, koji su ključni inputi za poluvodiče, električna vozila, vojno oružje itd., izazvala je zabrinutost da bi Kina mogla iskoristiti svoju dominaciju u ovom opskrbnom lancu za odmazdu protiv industrijske politike SAD-a - upozorili su Ho i Chang.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine počeo je 2018., kada je tadašnji predsjednik Donald Trump uveo carine na dio kineske robe, uključujući solarne ploče i čelik, navodeći kao razlog krađu intelektualnog vlasništva i nepoštenu trgovinu. Od tada su napetosti između dviju najvećih svjetskih supersila samo eskalirale.

Minerali samo za uvoz

Od minerala koje je Geološki institut SAD-a identificirao kao kritične za američko gospodarstvo i nacionalnu sigurnost, SAD se 100 posto oslanjao na uvoz za njih 12. To su arsen, cezij, fluorspar, galij, grafit, indij, mangan, niobij, rubidij, skandij, tantal i itrij.

Kina je glavni izvor za pet od ovih 12 ovih kritičnih minerala, a drugi ili treći najveći izvor za fluorspar, galij i skandij. Ali Kina nije jedina nacija na koju se SAD oslanja u pogledu ključnih minerala. Meksiko, Japan i Koreja među ostalim su glavnim izvorima za navedene minerale.

Osim tih dvanaest navedenih, SAD se oslanja na uvoz veći od 50 posto i na dodatnih 29 ključnih minerala. To uključuje više od 90 posto neto uvozne ovisnosti za titan i bizmut.

Monopol kao oružje

Autorice iz JP Morgana se pitaju hoće li Kina svoj ‘monopol‘ na kritične minerale koristiti kao oružje?

S obzirom na to da se trgovinski rat između SAD-a i Kine zahuktava, minerali bi se mogli pokazati kao slaba točka koju bi Peking mogao iskoristiti. U najgorem scenariju u kojem Kina poveća izvozna ograničenja za ključne minerale ili uvodi potpunu zabranu izvoza, sektori elektronike, rafiniranja nafte, obrane i električnih vozila bili bi posebno ugroženi, ističu su Ho i Chang.

Ipak, za sada, stratezi JPMorgana ne predviđaju da će doći do ozbiljnog rata za kritične minerale.

Par je ponudio nekoliko preporuka o tome kako SAD može stabilizirati svoju opskrbu ključnim mineralima kako bi zaštitio obrambenu industriju, podržao prijelaz na električna vozila i spriječio ekonomske posljedice potencijalnog trgovinskog rata.

Prvo, Ho i Chang primijetili su da stvaranje novih rudarskih kapaciteta u SAD-u nije opcija za popravljanje ovisnosti SAD-a o uvozu minerala. Za početak novih rudarskih operacija potrebne su godine, dolaze s rizicima za okoliš, a regulatorno odobrenje u SAD-u često je neizvjesno.

U prosjeku je potrebno 16,5 godina da rudarski projekt prijeđe od otkrića do proizvodnje u SAD-u, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. A samo dobivanje dozvole za rudnik traje u prosjeku sedam do deset godina.

Umjesto novih rudarskih operacija, Ho i Chang preporučili su diversifikaciju izvora minerala, implementaciju novih tehnologija rudarenja minerala i strateško skladištenje ključnih minerala. Procijenili su da bi tehnološke inovacije i recikliranje mogli smanjiti potražnju za 20 do 40 posto, dok bi zamjena materijala mogla ublažiti pritisak na opskrbu i smanjiti troškove u sljedećih nekoliko desetljeća. Osim toga, strateško skladištenje zaliha od strane američke vlade i korporacija moglo bi djelovati kao tampon protiv iznenadnih prekida opskrbnog lanca.

13. srpanj 2024 00:53