Kineskom gospodarstvu očito ne cvatu ruže jer nove prognoze Svjetske banke pokazuju da će s rastom zaostajati za ostatkom Azije po prvi put od 1990. godine. A ako je suditi po novom izvješću, drugom najvećem svjetskom gospodarstvu izgleda na naplatu dolaze provođenje 'zero-covid' politike i problemi na tržištu nekretnina.
Naime, Svjetska banka revidirala je svoju prognozu rasta BDP-a Kine, koja čini 86 posto ekonomske proizvodnje istočne Azije i pacifičke regije, na 2,8 posto. To je znatno manje u usporedbi s 8,1 posto prošle godine te u odnosu na predviđanja iz travnja koja su bila između četiri i pet posto za ovu godinu. Također, kako navodi The Guardian, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je jučer objavila predviđanja usporavanje kineskog rasta na 3,2 posto ove godine, dok je Azijska razvojna banka još prošli je tjedan smanjila svoju prognozu rasta Kine za 2022. s pet na 3,3 posto.
Istovremeno, kako prenosi Financial Times, očekivanja za ostatak istočne Azije i Pacifika su se poboljšala zahvaljujući visokim cijenama robe i oporavku domaće potrošnje nakon pandemije. Očekuje se da će regija, isključujući Kinu, porasti za 5,3 posto u 2022. godini, u odnosu na 2,6 posto prošle godine.
Covid-politika kumovala padu
Inače, Kina je ove godine postavila cilj BDP-a od oko 5,5 posto, što bi ionako bio najniži rezultat u posljednja tri desetljeća, no izgledi rasta su se joj znatno pogoršali u posljednjih šest mjeseci. Tomu je, između ostalog, kumovala politika nemilosrdnog suzbijanja Covida na kojoj inzistira kineski predsjednik Xi Jinping.
Upravo je ta stroga politika, koja uključuje naglo stavljanje stotine milijuna ljudi u izolaciju i masovna testiranja, ograničila mobilnost i uništila aktivnost potrošača. Ono što posebno zabrinjava su i najnovija predviđanja ekonomista, među kojima su i oni iz Goldman Sachsa i Nomuru, prema kojima se očekuje da će se u Kini nastaviti voditi politika 'zero-covid' zbog čega su smanjeni gospodarski izgledi i za 2023. godinu.
Kolaps na tržištu nekretnina
Sve ovo događa se kada je kinesko gospodarstvo ionako uzdrmano kolapsom tržišta nekretnina koje čini oko 30 posto gospodarske aktivnosti. U kolovozu su cijene novih kuća u 70 kineskih gradova pale za 1,3 posto više no što se očekivalo na godišnjoj razini, a gotovo trećina svih nekretninskih zajmova sada su klasificirani kao loša dugovanja, navodi The Guardian.
Zbog toga je Svjetska banka izrazila dodatnu zabrinutost jer 'usporavanje tržišta nekretnina predstavlja dubok strukturalni problem', prenosi Financial Times, a kako bi se smanjio rizik, banka je rekla da Peking mora pružiti veću potporu poduzetnicima i financijska jamstva za završetak projekata.
Također, mnogi ekonomisti i analitičari predviđaju će Peking značajno povećati poticajne mjere kao odgovor na usporavanje gospodarskog rasta, ubrzati ublažavanje mjera za povećanje potrošnje i pomoći u zaustavljanju pada tržišta nekretnina.
Rast u ostatku Azije
Nasuprot Kini, očekuje se da će ostala gospodarstva u istočnoj Aziji i na Pacifiku rasti brže i imati nižu inflaciju ovoj godini. U Indoneziji, Tajlandu i Maleziji državne subvencije za gorivo pomogle su da se inflacija održi niskom prema globalnim standardima, a domaća je potrošnja porasla jer je regija odustala od strogih mjera za suzbijanje pandemije.
Također, više cijene robe potaknute energetskom krizom potaknule su države u regiji da se oslanjaju na izvoz pa je tako Indonezija prošlog je tjedna otkrila da joj je izvoz u kolovozu donio rekordnih 27,9 milijardi dolara.
Osim toga, neke središnje banke, uključujući Indoneziju, Vijetnam i Filipine, ugledale su se na Zapad i počele podizati kamatne stope.