U drugom tromjesečju ove godine, BDP u Kini zabilježio je pad za 2.6 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je najveći pad od pojave Covida-19 2020. godine, navodi The Guardian. Tom su padu najviše pridonijele mjere lockdowna uvedene zbog širenja koronavirusa, koje su s jedne strane pogodile kompanije i tvornice u velikim kineskim središtima poput Šangaja, a s druge strane potrošače.
No, konzultantska kuća Capital Economics smatra je stvarna brojka pada vjerojatno 'još slabija nego što se čini' te da kineska vlada možda pokušava prikriti tromost svog gospodarstva, čiji je rast uvijek bio iznad onog koji postižu zapadne zemlje.
Kineski ekonomist Julian Evans-Pritchard kaže da će kineska vlada teško postići svoj cilj rasta od oko 5.5 posto ove godine. To bi, smatra ekonomist, zahtijevalo veliko ubrzanje gospodarstva u drugoj polovici ove godine, što je malo vjerojatno. Stručnjaci također ni u nadolazećim kvartalima ne predviđaju rast.
Ovotjedne brojke pokazale su i da je uvoz u Kini u drugom tromjesečju porastao za samo 0,1 posto, što je jedan ekonomist nazvao 'zapanjujuće' niskim, uzimajući u obzir da su cijene ključnih uvoznih roba poput nafte i hrane skočile od travnja.
Nezaposlenost mladih porasla na 19,3 posto, na što je najviše utjecao lockdown u glavnim središtima diljem Kine u ožujku i travnju, uključujući komercijalnu prijestolnicu Šangaj.
Iako su u lipnju brojna ograničenja u Šangaju ukinuta, a podaci za lipanj pokazuju naznake poboljšanja, analitičari ne očekuju brz gospodarski oporavak. Smatraju da će pritisak na potrošnju vjerojatno potrajati.
Kina se i dalje drži svoje stroge politike borbe protiv Covida-19, dok u svijetu raste strah od stagflacije. Sve to stvara pritisak na vodstvo kineske Komunističke partije koja se priprema za svoj 20. kongres, a očekuje se i da predsjednik Xi Jinping dobije još jedan petogodišnji mandat.