Biznis i politika
StoryEditor

KLIMATSKE PROMJENE Deset prijedloga za prilagodbu biznisa duljim, vrućim i olujnim ljetima

02. Rujan 2023.

Proteklih smo dana bili bombardirani upozorenjima na još jedan toplinski val. Uz Jadran se temperature ni noću nisu spuštale na koliko-toliko ugodnu razinu, zbog čega su klimatizacijski uređaji u turističkim središtima zujali i usred noći. Ljeto na izmaku moglo bi biti indikativno za klimatske promjene, koje više nisu neobvezna projekcija budućnosti, nego su postale stvarnost i sadašnjost. To nameće imperativ da ćemo morati naučiti živjeti i raditi u novim uvjetima, u duljim i toplijim ljetima s većim rizikom od opasnih oluja s orkanskim vjetrovima i ekstremnim padalinama koje prijete poplavama. Promjene će zahvatiti sve – i kućanstva, i državu s njezinim institucijama, i poslovnu zajednicu.

Primjerice, ljetna potrošnja električne energije posljednjih godina prestiže zimsku, što znači da je sve više klimatiziranih prostora. U kombinaciji porastom potrošnje za punjenje automobila ‘na struju‘ država će trebati ojačati elektroenergetski sustav.

U nastavku donosimo popis mogućih promjena koje nas očekuju zbog klimatskih promjena, uz ogradu da je to tek skica onoga što nas čeka.

1. Porast razine mora

Procjenjuje se da će razina Jadrana u sljedećih pedeset godina porasti za pola metra. Poseban je izazov kako prilagoditi život u svim mjestima na obali i otocima koja će djelomice biti potopljena. Što će se događati s lučkom infrastrukturom i vodi li se o tome računa u velikim investicijama u riječku luku? Kako će se restrukturirati brodogradilišta, koja će ostati bez dobrog dijela nasušno potrebnog prostora? Tu su na udaru i apartmani ‘prvi red do mora‘, ali i rive mnogih mjesta, primjerice zadarska s atrakcijama poput Pozdrava Suncu i Morskih orgulja.

2. Obrana od poplava

Regulacija vodotokova i gradnja nasipa mora postati prioritet da se ne ponavljaju aljkavosti poput one s nasipima stradalima u potresu 29. prosinca 2020., koji u međuvremenu nisu sanirani, zbog čega je područje bilo poplavljeno dvije i pol godine poslije. U tom kontekstu treba što prije prilagoditi urbane sustave odvodnje, nesposobne usisati sve češće ekstremne količine padalina.

3. Sezonske promjene

Pomicanje špice turističke sezone iz srpnja i kolovoza prema jeseni, ali i moguća gradnja novih potpuno klimatiziranih resorta.

Veća afirmacija planinskog turizma (pogotovo ljeti, u svježijim područjima Like i Gorskoga kotara); prebacivanje glavne sezone građevinskih radova u hladnije mjesece, a prema potrebi i mogućnostima u rane jutarnje sate, pa možda i u noć.

Treba razmotriti novi kalendar školske godine.

Modne sezone proljeće/ljeto i jesen/zima bit će zamijenjene proljetno-jesenskom kolekcijom.

4. Radno vrijeme

Raniji početak rada u ljetnim mjesecima poslodavcima bi sigurno donio manju potrošnju energije za klimatizacijske uređaje, a možda i veću produktivnost zaposlenika.

Premda će se nekom učiniti pretjeranim, trebalo bi razmotriti mogućnost dvokratnog rada ljeti s obveznom siestom, odnosno odmorom nakon ručka (14 – 17 sati?). Uostalom, nekada davno većina trgovina radila je upravo usklađeno sa siestom – dvokratno.

Možda će se i kafićima na plažama više isplatiti prilagođeno radno vrijeme 7 – 11 i 18 – 22 sata umjesto sada uobičajenoga 11 – 19, pogotovo ako turisti budu dolazili na plažu u ranijim jutarnjim odnosno kasnijim, predvečernjim satima.

Pritom postoji mogućnost da i u Hrvatskoj zaživi termin kasnije večere, po uzoru na druge mediteranske zemlje poput Italije ili Španjolske, što bi mogao biti signal ugostiteljima.

5. Novi standardi u graditeljstvu

Protuolujna gradnja, isključivo na područjima sigurnima od poplava (ili od porasta razine mora), uz nove energetske standarde (solarna energija, novi sustavi klimatizacije i pročišćavanja zraka, pasivne zgrade…).

6. Promjena jelovnika

Velike vrućine i povećana vlaga smanjit će potrebu za konzumacijom mesa, pogotovo crvenog, sa sve većim udjelom laganije hrane, odnosno mediteranskih jelovnika s više ribe i povrća.

7. Nova poljoprivredna proizvodnja

Porezno poticanje navodnjavanja uz favoriziranje kultura koje mogu dati dvije sjetve/berbe: kukuruz, pšenica, ječam, zob, raž, soja, suncokret...; smanjena proizvodnja mesa, posebno svinjetine i govedine, s povećanjem udjela pilećeg mesa; povećanje proizvodnje biljnih proteina. Tu su prilike za dodatni uzgoj gljiva, ali i morskih algi, koje su cijenjeni sastojak azijske kuhinje zbog svoje hranjive vrijednosti. Neke su se morske trave u prošlosti jele na našim otocima i priobalju (kako još svjedoče stariji stanovnici). No podvodnih morskih farmi kod nas nema. Državne dozvole za koncesijsku proizvodnju, vrlo visoka početna ulaganja, premalo tržište i nepoznata tehnologija glavni su razlozi zbog kojih u Hrvatskoj još ne počinje njihova proizvodnja za hranu. Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuo je projekt istraživanja i registracije jestivih jadranskih algi.

8. Promjena asortimana

Sve traženiji bit će klima-uređaji i njihovi serviseri, ali i jedinstveni sustavi grijanja i klimatizacije, kao i rashlađivanje vanjskih prostora i ugradnja tendi i sjenila. Smanjit će se potreba za bundama (od prirodnog, ali i od umjetnog krzna) i drugim teškim kaputima te općenito zimskom odjećom i obućom, a povećat će se potreba tržišta za ljetnim asortimanom. Voćni sokovi mogli bi proširiti tržište, a na dobitku će biti i pivska industrija. Tvornice čokolade imat će kompliciranije tržište s kraćom sezonom i kraćim rokovima trajanja jer će čokoladne proizvode biti teže očuvati izvan kontroliranih uvjeta kakvi vladaju u većini trgovina, u stanovima i kućama kupaca. Mogla bi narasti potražnja za drugim, temperaturno manje osjetljivim ili zamrznutim slasticama i sladoledom.

9. Novi poslovi

Energetičarima koji optimiraju upotrebu energije i okolišnim stručnjacima koji će smanjivati ugljikov otisak u većim tvrtkama pridruživat će se klimatolozi. Svi oni imat će svoj dio ekspertize u lansiranju novih proizvoda i procjene njihova vijeka, a manje tvrtke takve će poslove eksternalizirati.

10. Novosti u zdravstvu

Preparati za dugotrajniju i kvalitetniju zaštitu od UV zračenja; zdravstvene edukacije – od klasičnih upozorenja o neizlaganju suncu od 11 do 17 sati i potrebi unosa većih količina tekućine do nutricionističkih preporuka i prijedloga za primjerene sportske aktivnosti za velikih vrućina te psiholoških savjeta za život u novim klimatskim uvjetima.

30. svibanj 2024 05:46