Vlade dolaze u svim oblicima i veličinama, ali se u konačnici mogu podijeliti u dvije široke kategorije, demokracije i autokracije. Koristeći sustav klasifikacije Regimes of the World koji su razvili politolozi Anna Lührmann, Marcus Tannenberg i Staffan Lindberg, procjenjuje se da je oko 2,3 milijarde ljudi, tj. oko 29 posto svjetske populacije u 2021. živjelo u demokraciji.
Nasuprot tome, čak 71 posto ljudi živjelo je pod onim što se može smatrati nekim oblikom autokratskog režima, a zabrinjava da je to najveći postotak u posljednjih 30 godina.
Oblici političkih demokracija i autokracija
Prvo, pogledajmo četiri tipa političkih režima prikazanih na grafikonu, na temelju kriterija iz klasifikacije Lührmanna i suradnici. (2018.):
- Liberalne demokracije: Sudska i zakonodavna vlast imaju nadzor nad izvršnom vlašću, vladavinom prava i individualnim slobodama.
- Izborne demokracije: Održavanje višestranačkih izbora koji su slobodni i pošteni, imaju izabranu izvršnu vlast i institucionalne demokratske slobode kao što su biračko pravo i sloboda izražavanja.
- Izborne autokracije: Održavaju izbore, ali demokratski standardi nedostaju ili su nepravilni.
- Zatvorene autokracije: Nema izbora
Važno je napomenuti da je ovo prilično strog i specifičan sustav klasifikacije. Mnoge zemlje sebe smatraju izbornom demokracijom ili se nastoje predstavljati kao takve, ali se i dalje smatraju autokratskim na temelju ovog kriterija.
Koristeći ovu shemu kategorizacije u 2022. godini 34 zemlje se mogu smatrati liberalnim demokracijama, 55 su izborne demokracije, 60 su izborne autokracije, a 30 su zatvorene autokracije.
Mnogi politički sustavi diljem svijeta napravili su jasne tranzicije u posljednja dva stoljeća, ali čak su se i u posljednjem desetljeću značajno promijenili.
Godine 2010. svjetsko stanovništvo bilo je podijeljeno oko 50/50 između demokratskih i autokratskih režima. Od tada postoji jasan trend porasta autokratskih režima.
Iako moderne demokracije imaju korijene u 1700.-im i 1800.-im godinama u Europi i Sjedinjenim Državama, vlade su tek nedavno mogle označiti okvire gore istaknutih strogih demokratskih kriterija.
Prema podacima, liberalne demokracije i izborne demokracije pojavile su se tek u Švicarskoj i Australiji 1850.-ih, a u Francuskoj 1870.-ih nakon francusko-pruskog rata. Nakon oba svjetska rata, broj demokracija u svijetu se povećao, šireći se po Europi, Latinskoj Americi i dijelovima Azije. Nakon Hladnog rata, zemlje diljem istočne Europe također su usvojile demokraciju.
S druge strane, procjenjuje se da 5,5 milijardi ljudi živi u autokratskim zemljama.
Izborne autokracije čine većinu ovog ukupnog broja, s 3,5 milijardi ljudi ili oko 45 posto današnjeg svjetskog stanovništva. Rusija, Turska i Venezuela smatraju se izbornim autokracijama, kao i Indija od 2019. godine.
Zatvorene autokracije su druge po učestalosti, a u posljednjem desetljeću broj zatvorenih autokracija porastao je s 25 na 30 zemalja. U izvješću nezavisnog istraživačkog instituta Varieties of Democracy (V-Dem) procjenjuje se da se čak 20 posto europskih zemalja autokratizira od 2021., uključujući Mađarsku, Grčku, Poljsku, pa i Hrvatsku, ako je vjerovati V-Dem institutu.
Koje su zemlje postale autokracije 2021.
Državni udari, koji su uključivali rušenje vlade na vlasti, odigrali su veliku ulogu iza najnovijih autokratskih promjena. Od pet pučeva koji su se dogodili 2021., četiri — Čad, Mali, Gvineja i Mjanmar — svrstana su u zatvorene autokracije. U međuvremenu, Nigerija, Tunis i Salvador svrstani su u izborne autokracije. Također, Austrija, Portugal, Gana i Trinidad i Tobago prešli su s liberalnih demokracija na izborne demokracije, jer je transparentnost zakona i provedba slabila.
Krećući se u suprotnom smjeru, i Armenija i Bolivija počele su se klasificirati kao demokracije 2021.
Trenutne prepreke
Najveća prepreka je jačanje autokracija koje povećavaju polarizaciju društva diljem svijeta. Istraživanja pokazuju da je politička polarizacija povezana s demokratskim padom. Od 1950. godine, 26 od 52 slučaja zemalja koje su se suočile s dubokom polarizacijom doživjele su degradaciju svojih demokratskih sustava. Budući da se demokratske institucije suočavaju s preprekama, ostaje nejasno hoće li se nastaviti trenutni autokratski trendovi.