Biznis i politika
StoryEditor

Koliku će cijenu dostići nafta sljedećih mjeseci i hoće li goriva biti dovoljno?

02. Srpanj 2022.

Nema kristalne kugle i proročišta koji mogu odgovoriti na pitanje iz naslova, ali cijena goriva i njegova nabava nisu jedini problemi prijevoznika. Pritisnuti su i nedostatkom vozača, sve skupljim vozilima, koja čekaju i do godinu dana, velikim zahtjevima koje pred njih stavlja zelena tranzicija…

Trošak za gorivo jedna je od najvažnijih stavki proračuna, kako građana tako i tvrtki, a osobito prijevoznika, koji su se u zadnje dvije godine našli u velikim problemima, a koji su se samo nastavili početkom rata u Ukrajini. Inače, od cijene goriva oko pola odlazi državi putem trošarina, naknada i PDV-a. Pa iako je Vlada smanjila trošarine na naftne derivate u dva navrata, na benzine za dodatnih 40 lipa po litri, što je ukupno 80 lipa, a dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa te su tako smanjene s 3,86 na 3,06 kuna za litru benzinskoga goriva i s 3,06 na 2,66 kuna za litru dizelskoga goriva, prijevoznici to i nisu previše osjetili. Udio troška goriva u sadašnjim uvjetima tržišta čini gotovo polovicu ukupnih troškova poslovanja prijevoznika, a u takvim je uvjetima iznimno važno iz tjedna u tjedan pratiti cijene goriva u državama EU i u skladu s time planirati točenja, smatra Ines Glavan, direktorica tvrtke La Log.

– Ugovore s kvartalnim dizelskim klauzulama nemoguće je izdržati te se one obračunavaju na tjednoj odnosno maksimalno mjesečnoj bazi. Klijenti odgađaju raditi natječaje, a dizelsku klauzulu obračunavaju na osnovne cijene iz prošlih godina, što ni u kojem slučaju ne odgovara realnom rastu svih troškova i realnoj kalkulaciji. Dobro planiranje, pregovori, promjena uvjeta naših usluga, optimizacija poslovanja, ali i optimizacija portfelja klijenata nužne su mjere za očuvanje poslovanja u ovim vremenima – objašnjava Glavan.

Što bi pomoglo

Prostora za daljnje smanjenje trošarina i nameta ima, rekao je i premijer, ali i ministar financija, ali ni to ne znači da će prijevoznici biti oduševljeni novim mjerama. Oni, naime imaju pravo na povrat dijela trošarine, a i PDV im je u računima samo 'prolazna stavka'. Njima bi prije svega pomoglo kada bi se smanjili administrativni troškovi, cestarine i minimalne trošarine koje Europska unija propisuje svim članicama, a iznose više od dvije kune po litri dizela. Taj bi se iznos na europskoj razini trebao privremeno suspendirati, smatraju prijevoznici.

– Smanjenjem trošarina na dizel možda se pomoglo građanima, ali ne i poduzetnicima u ovom sektoru jer smo očekivane iznose povrata trošarina uložili u povećanje primanja vozača – kaže nam Glavan. Dodaje da bi njima jako pomoglo da se gorivo u rashladnim uređajima teretnih vozila tretira kao neoporezivo pa bi mogućnost točenja plavog dizela stavila hrvatske prijevoznike u kondicioniranom transportu u ravnopravan položaj s konkurencijom u svim drugim zemljama Europske unije.

– Time bi se pomoglo održavanju prehrambenoga opskrbnog lanca – smatra Glavan.

Glavan dodaje i da je potrebno omogućiti poticaje za nabavu ad bluea potrebnog vozilima više ekološke razine da bi se zadovoljili visoki standardi čistoće ispušnih plinova. U slučaju nestašice goriva na tržištu potrebno je omogućiti uvođenje prioriteta nabave goriva za gospodarstvenike koji se bave komercijalnim prijevozom robe i putnika, napominje Glavan.

Tko je u boljoj poziciji

U prijevozničkoj tvrtki Velebit promet malo je drugačija situacija, mogli bismo reći i povoljnija. Naime, većina poslovanja Velebit prometa vezana je uz prijevoz specijalnog tereta, gdje se vozarine uglavnom utvrđuju netom prije realizacije projekta pa je manje izložen volatilnim tržišnim promjenama.

– No, imamo mi i dugoročne ugovore koji su rezultat partnerske suradnje, gdje se neplanirani trošak koji je nastao zbog povećanja cijene goriva zajednički podnosi. Naši klijenti djelomično još mogu prebaciti dio troška na ostatak nabavnog lanca, ali pitanje je do kada – objašnjava Danijela Andesilić, izvršna direktorica u Velebit prometu.

Što se trošarina i nameta tiče, Andesilić smatra da je manevarski prostor države ograničen s obzirom na to da je cijena nafte tržišna komponenta.

Vlada je zakasnila

Zdravko Bubnić, predsjednik Udruženja prijevoznika Zagreb, ističe da je cijena goriva porasla za 40 posto u zadnjih nekoliko mjeseci i da podizanje cijena prijevoza u tolikom postotku ne bi trebalo biti moguće te da će prijevoznici bez pomoći Vlade RH teško opstati na tržištu.

– Vlada je zakasnila s mjerama kojima bi smanjila cijenu goriva za obrtnike i poduzetnike, posebno prijevoznike. Vladine intervencije došle su tek nakon drastičnog poskupljenja goriva. Što se djelatnosti prijevozništva tiče, smanjenjem trošarina na gorivo ujedno je prijevoznicima smanjen iznos povrata dijela trošarina na gorivo. Naime, dok Vlada u ožujku ove godine nije dirala u trošarine na gorivo, iznos povrata dijela trošarine na gorivo za prijevoznika iznosio je 0,5856 kuna po litri goriva, a nakon intervencije Vlade RH od travnja 2022. taj iznos je smanjen i iznosi 0,3856 kuna. Nažalost, svako snižavanje trošarina na gorivo posljedično rezultira i smanjenjem iznosa povrata dijela trošarine prijevoznicima. Trebalo bi iznaći rješenje da se smanjenjem trošarina na gorivo ne dira iznos dijela povrata trošarine na gorivo za prijevoznike – objašnjava Bubnić i dodaje da je Udruženja prijevoznika Zagreb stajališta da Vlada RH mora iznaći rješenje kako bi zaštitila domaće prijevoznike i da im mora dati povoljnije uvjete da mogu opstati na tržištu.

– Cijena goriva uvelike diktira i cijenu prijevoza, a samim time izravno utječe na poskupljenje robe koja se prevozi te u konačnici rezultira i povećanjem cijena sve robe i usluga na tržištu. Važnost prijevozništva u našem gospodarstvu je velika, skuplje gorivo u konačnici pokreće inflaciju i val poskupljenja – naglašava Bubnić.

Cijene (ipak) zamrznuti?

Iako mnogi ekonomisti smatraju da zamrzavanje cijena goriva nije najbolja opcija za tržište te da je ta metoda zapravo dolijevanje ulja na vatru, Bubnić smatra da su se cijene trebale zamrznuti i ranije prema uzoru na Sloveniju, koja je to učinila. Tako se ne bismo doveli u situaciju da je cijena goriva cijelo vrijeme trajanja krize u Hrvatskoj veća nego u susjednoj Sloveniji, ističe Bubnić. No, ima još ideja i prijedloga za Vladu, a jedna od njih su i vaučeri.

– Mađarska je zaštitila cijenu goriva za svoje prijevoznike, a to je jedna od opcija koje trebamo razmotriti. Njemačka svojim novim mjerama potiče građane da se koriste javnim prijevozom, vlakovima i autobusima, kako bi ublažili posljedice inflacije, tako da u iduća tri mjeseca subvencionira nižu cijena mjesečne karte građanima. S obzirom na probleme u djelatnosti prijevoza putnika, koju je koronakriza dovela na rub propasti, njemački model mogao bi biti slamka spasa recimo za domaće autobusne prijevoznike – kaže Bubnić.

Potrebne hitne mjere

Da je potrebno olakšati poslovanje smatra i Glavan iz La Loga. Kaže da je sektor teretnog transporta danas najizloženiji udaru povećanja troškova te da su potrebne hitne Vladine mjere.

– Prijevoznici danas nisu sposobni samostalno amortizirati udar rasta troškova na poslovanje, stoga su nužne mjere poput primjerice aktiviranja sredstva EU za subvencioniranu nabavu novih EURO 6 vozila. Naime, od svih mjera uvedenih za naš sektor u vrijeme koronakrize veliki se poduzetnici nisu mogli koristiti nijednom. Pogrešan je pristup uvoditi poticajne mjere samo za dio poduzetnika jer ugrožen je kompletan sektor, ne samo zbog rasta cijena goriva i svih troškova već i zbog činjenice da su vozači deficitarno zanimanje – objašnjava Glavan.

Uza sve 'energetske' probleme teško je predvidjeti kada i s kojim ishodom će završiti ova kriza. Dugoročni problem je i nedostatak vozača, a u isto vrijeme nema konkretnih mjera koje bi ubrzale postupak izdavanja i produljenja radnih dozvola za njih. Tako prosjek čekanja dokumentacije za strane vozače iznosi neprihvatljivih mjesec i pol dana, pa i više primjerice u Zagrebu.

– Čak i da ste u mogućnosti privući dovoljan broj vozača i planirati proširenje flote, dolazimo do činjenice da su cijene vozila više, a isporuke kasne do godinu dana. Krajnje je vrijeme da država obrati pozornost na prijevoznički sektor, o kojem ovisi stabilnost cijeloga opskrbnog lanca, ali i sigurnost zemlje – naglašava Glavan.

Novi izazovi

Ova grana ekonomije je u tranzicijskom razdoblju s obzirom na naftnu krizu kao i nezaobilazne izazove ekološke odgovornosti kompanija, tj. nužnost uvođenja novih tehnologija za smanjenje emisije CO2, digitalizaciju, automatizaciju i konačni cilj – uvođenje autonomne vožnje. Kako bi Hrvatska ostala konkurentna u EU potrebna je jasna zajednička strategija svih povezanih sudionika, jer cestovni prijevoz je nezaobilazan partner hrvatskim izvoznicima, ali i cijeloj ekonomiji, javnom i privatnom sektoru. Također, ruska invazija na Ukrajinu dodatno je pokazala važnost promjena u ovoj visoko energetski ovisnoj grani gospodarstva, a ujedno nezaobilaznoj grani funkcioniranja nacionalne ekonomije.

– Zbog svega navedenog zakonodavac bi strateškim mjerama trebao poticati kontinuirane investicije u cestovni prijevoz. Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava jedna je od smjernica hrvatske Nacionalne strategije, no njihova promptna primjena na operativnoj razini i praćenje međunarodnih trendova nužni su za opstanak – zaključuje Andesilić. 

02. listopad 2022 12:03