Konzultati klijentima: Ne improvizirajte. Ne možete sami! To je recept za neuspjeh

Turbulencije i dalje otežavaju poslovanje. U ovogodišnji proračun trebalo je uračunati moguće rizike, inflaciju, nestašicu sirovina, otežanu opskrbu, nedostatak radnika, geopolitičke igre i ratove… Nije to nimalo jednostavno i nema toga softvera koji to može napraviti bolje od ljudskoga mozga. Kao nikada dosad poduzetnicima je potrebna proročka sposobnost da bi njihove tvrtke izbjegle rizike i ostale konkurente ili to, unatoč otežanim uvjetima, postale.

U tvrtkama se prošle godine naveliko razmišljalo kako obuzdati rast troškova i smanjiti njihov utjecaj na dobit, radilo se i na preuzimanjima i spajanjima… Ove ih je godine zaprepastilo najnovije dostignuće umjetne inteligencije – chatbot koji dijeli besplatne savjete i o restrukturiranju i o tome kako doći do svježega kapitala… No pametni chatbot zasad ne ugrožava ljudske konzultante, pred kojima su zbog novonastalih okolnosti novi zadaci.

Tvrtke trebaju usluge konzultanta iz multinacionalnih kompanija, ali i neovisnih poslovnih savjetnika koji će im pomoći otkriti prilike za rast u 2023. i godinama koje slijede te ih potaknuti na ustrajnost u digitalizaciji poslovnih procesa. Digitalna transformacija nije novost jer je mnoge tvrtke ubrzano provode unazad dvije-tri godine, ali jesu savjeti za veću usmjerenost poslovanja na lokalno tržište.

Jedan od razloga za to je i smanjenje ili izbjegavanje potencijalnih rizika dok se kaos na svjetskom tržištu ne smiri.

Pesimizam na vrhuncu

Konzultantska kuća PwC upravo je objavila globalno istraživanje o mišljenju predsjednika uprava prema kojem gotovo tri četvrtine izvršnih direktora u srednjoj i istočnoj Europi vjeruje da će globalni gospodarski rast padati u sljedećih dvanaest mjeseci, a glavne prijetnje su inflacija, geopolitički sukobi i makroekonomska nestabilnost. Da bi riješili te prijetnje, 58 posto predsjednika uprava u regiji podignut će cijene, a 51 posto smanjiti troškove.

– To je najpesimističnija prognoza u pogledu globalnoga gospodarskog rasta od kada smo prije dvanaest godina počeli postavljati ovo pitanje i predstavlja oštar preokret u odnosu na prošlu godinu, kada je 68 posto poslovnih lidera u regiji predvidjelo poboljšanje – ističe Aleksandar Stevanović, direktor, voditelj usluga poslovnog savjetovanja za sektor maloprodaje i robe široke potrošnje u jugoistočnoj Europi, PwC Hrvatska.

Prema njegovim riječima, gledajući unatrag na 2022. godinu, bilježi se blag rast prihoda u maloprodaji koji je bio potaknut rastućom inflacijom. Stoga će 2023. biti izazovna. Jer rastuća inflacija i povećani troškovi energije zajedno s povećavanjem ostalih troškova, pritiscima na opskrbu i prekidom opskrbnih lanaca, kao i sve veći zahtjevi za ekološkim, društvenim i upravljačkim (ESG) inicijativama i digitalnom transformacijom stvaraju sve veći pritisak na tvrtke u sektoru trgovine i potrošačkih robnih marki.

– I proizvođači potrošačkih robnih marki i maloprodajni lanci morat će u 2023. temeljito promisliti o strategijama nabave. Stoga bi se trebali usredotočiti na mogućnosti širenja na lokalna tržišta koristeći se više lokalnim izvorima – poručuje Stevanović.

Naglašava važnost digitalizacije. Poboljšana učinkovitost i produktivnost putem IT sustava i procesa je obvezna, a budući da su ciljevi projekata transformacije dugoročni, tvrtke moraju nastaviti modernizirati temeljne IT sustave da bi ostale konkurentne na tržištu.

Tri prioriteta

Konzultant Boris Teški, osnivač Instara, tvrdi da ako će tržište usporeno rasti u sljedećoj godini, taj rast može doći samo iz novih proizvoda ili novih tržišta, za što će tvrtke trebati ulagati, ali mišljenja je da mnoge tvrtke zbog inflacije i rasta troškova za to neće imati dovoljno resursa.

– Oni koji će posložiti prioritete i održati likvidnost ubrat će plodove, ako ne ove godine onda u godinama koje slijede. Tržište se svakodnevno mijenja i bez ulaganja u nove proizvode i tehnologije bit će teško održati sadašnje prihode i profitabilnost – napominje Teški, koji savjetuje stavljanje fokusa na likvidnost i upravljane troškovima, što se i inače radi, ali je u kriznim godinama ključno.

Osim toga, mišljenja je da su u ovako otežanim uvjetima poslovanja tvrtkama potrebni konzultanti, makar kao second opinion, odnosno drugi pogled na njihove planove, poslovne modele, procese...

Vedran Antoljak, partner u Best Advisoryju, drži da se gospodarski rast Hrvatske u 2023. može pronaći u različitim sektorima, a ključni su turizam, prerađivačka industrija, poljoprivreda te možda najviše ICT sektor, koji ima jednu od najvećih stopa rasta i najbolju perspektivu. Dodaje da razvoj infrastrukture također može pridonijeti gospodarskom rastu (zbog novca iz EU fondova) te povećanje investicija u istraživanje i razvoj. Isto tako prostor za gospodarski rast vidi u razvoju sektora zelene energije, odnosno energije iz obnovljivih izvora, te povećanju izvoza i privlačenju izravnih stranih ulaganja.

– Postoji nekoliko ključnih poslovnih aspekata na koje bi svaka tvrtka trebala obratiti posebnu pozornost kako bi bila spremna za veći rast u 2023. i godinama koje slijede. Istaknuo bih tri prioriteta: prvo je sposobnost stalne prilagodbe promjenama u okružju i inovativnim pristupima s ciljem bolje ponude vrijednost tvrtke. Poslovni sustav treba transformirati tako da se može stalno prilagođavati brzim, osjetljivim i nepredvidivim promjenama u okružju i stalno mijenjajućim navikama potrošača. Drugi važan aspekt je bolje iskorištenje EU fondova za investicije i daljnji razvoj jer upravo u sljedećih nekoliko godina hrvatske tvrtke imat će mogućnost sufinancirati projekte i inicijative koje im mogu pomoći za razvoj i rast poslovanja. Treće, svaka tvrtka treba biti svjesna potrebe razvoja digitalnih vještina zaposlenika kako bi se omogućilo bolje razumijevanje digitalnih trendova i prednosti korištenja tehnologije i digitalnih alata za bolje poslovanje tvrtke. Osim toga, preporučljiv je nastavak digitalizacije i transformacije poslovanja usmjerene prema optimizaciji (i automatizaciji) poslovnih procesa, poboljšanje učinkovitosti i smanjenje troškova – nabraja Antoljak.

Objektivni pregled

Naglašava da je važno ulaganje u inovacije i razvoj novih usluga i proizvoda te pronalaženje novih načina pružanja postojećih usluga putem digitalnih i drugih kanala prodaje. Prema njegovim riječima, s obzirom na to da mnoge tvrtke nemaju ljude s dovoljnim brojem vještina za provedbu toga, uloga poslovnih savjetnika bit će važnija nego u prethodnom razdoblju. Prednost poslovnih savjetnika je u njihovoj neovisnost i nepristranosti, što omogućuje objektivan pregled poslovanja i identifikaciju potreba i izazova koje interni stručnjaci tvrtke zbog subjektivnost možda ne bi mogli vidjeti.

Nadalje, poslovni savjetnici su u stalnom kontaktu s različitim industrijama i mogu pružiti tvrtkama provjerene informacije o najnovijim trendovima i najboljim praksama koje tvrtke mogu primijeniti na poslovanje.

Konzultant Drago Cmuk, partner Mazars Digitala, u prvi plan stavlja važnost digitalizacije za uspješno poslovanje u 2023. opravdavajući to činjenicom da su vodeće tvrtke, koje su pandemiju shvatile kao izazov, povećale investicije u digitalnu tehnologiju kako bi preživjele, a konzervativne su tvrtke iz opreza dodatno smanjile investicije.

– Rezultat je bio da su digitalni lideri rasli pet puta brže od tvrtki koje oklijevaju. Slično sada čeka CEE (države srednje i istočne Europe) zbog rata u Ukrajini, inflacije i poremećaja u dobavnim lancima. Kriza je manja, ali dugotrajnija i šira te će se scenarij vjerojatno ponoviti i produbiti. Pouka za nas u toj analizi su tvrtke koje su se našle u grupi onih koji oklijevaju, ali su shvatile da nešto moraju napraviti hitno. Takvih je bilo 18 posto i u načelu su uspjele sustići vodeće tvrtke u vrlo kratkom roku. Napravile su to brzom izradom digitalne strategije i njezinom agilnom primjenom – objašnjava Cmuk.

Digitalni Frankensteini

Dodaje da, iako to može djelovati čudno, IT sustavi mnogih tvrtki sliče na digitalne Frankensteine, a one koje ne ulažu mnogo gotovo su sve takve. Ali kad zagusti, vrijedi pravilo – dobar plan je pola posla. Jer je za digitalni svijet, koji mora biti integriran, to posebice važno. Prema Cmukovim riječima, investicije će usporiti rat u Ukrajini, galopirajuća inflacija i poremećeni dobavni lanci, ali to je i prilika za hrabre i one koji shvaćaju da su sada ulaganja u bliske zemlje (nearby countries) zanimljivija nego ikad. Osim toga, cijene energenata mnoge će baciti na koljena – ali to je prilika za one koji žele uložiti u energetsku učinkovitost da neopreznu konkurenciju ostave iza sebe. Slično je i s digitalnom transformacijom, ali to mnogi ne vide.

– Svi će pokušati smanjiti operativne troškove, ali tek će se mali broj usuditi štedjeti na zaposlenicima. Naime, upravo je nedostatak ljudi jedan od najvećih izazova u regiji. To samo znači da će se mnogi okrenuti operativnoj izvrsnosti putem digitalizacije i uspjeh će ovisiti samo o načinu na koji to rade. Hoće li improvizirati u balkanskom stilu ‘možemo mi to sami‘? To je recept za neuspjeh – poručuje Cmuk.

Osim toga, upozorava da skupi konzultanti s high level strategijama ili implementatori koji samo pokušavaju ugurati svoje rješenje također neće pomoći. Prema njegovim riječima, najskuplji dio digitalne transformacije nisu softveri, nego neinformirane odluke i neuključeni zaposlenici. Softver je skup samo kada je pogrešno kupljen i kad procesi nisu uređeni prema dokazanim praksama.

Tako da je digitalna strategija postala nužnost, važnija nego ikad. Ona je sada sredstvo preživljavanja.