Korak unatrag za globalno gospodarstvo: Rizici rastu, ocjene padaju

Prema najnovijem globalnom izvješću Cofacea, jedne od vodećih svjetskih agencija za osiguranje potraživanja i analizu rizika, u lipnju 2025. zabilježen je snažan rast rizika u svjetskom gospodarstvu. Ocjene rizika snižene su za 23 sektora u više zemalja te za četiri države, a kao glavni razlozi ističu se pojačane geopolitičke napetosti, sveopći trgovinski protekcionizam, inflacijska nestabilnost te sektorima specifične krize poput viška proizvodnih kapaciteta.

Coface upozorava da neizvjesnost postaje 'novo normalno' globalne ekonomije a 2025. godina sve se više oblikuje kao period velikih vanjskih šokova i strukturnih preokreta.

Trgovinske napetosti predvodi SAD

Nova eskalacija trgovinskih mjera iz Sjedinjenih Američkih Država, koje uključuju ponovno uvođenje carina prema gotovo svim svjetskim partnerima, od 9. srpnja za ostatak svijeta, te od 12. kolovoza za Kinu značajno narušava poslovna očekivanja. I u slučaju da se carine djelomično suspendiraju, njihova šteta već je vidljiva: u prva tri mjeseca 2025. čak 80 posto razvijenih gospodarstava zabilježilo je porast slučajeva neplaćanja, što izravno odražava poremećaj u financijskim tokovima i porast nelikvidnosti.

U SAD-u su najpogođeniji sektori informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) i maloprodaje. U Kini su pod snažnim pritiskom tekstilna i industrija odjeće, upravo zbog povratka američkih carina. U Kanadi i Meksiku, sektor metala i automobilska industrija trpe izravne posljedice viših tarifa koje dosežu i 50 posto.

Metalurgija, automobili i kemijska industrija

Najviše snižena ocjena odnosi se na sektor metalurgije, koji je suočen s viškom globalnih kapaciteta – prema podacima Cofacea, čak 600 milijuna tona čelika više nego što je tržištu potrebno proizvedeno je u 2024. To predstavlja više od 25 posto svjetske proizvodnje. Takav višak, u kombinaciji s energetskom krizom i trgovinskim barijerama, stavlja dodatni pritisak na proizvođače u Europi, Kanadi i Meksiku.

Kemijska industrija i automobilski sektor, dvije tradicionalne industrije koje nose značajan udio BDP-a u većini razvijenih gospodarstava, podložni su padu potražnje, višim troškovima nabave sirovina i tržišnoj nesigurnosti. Posebno je pogođena europska autoindustrija, koja se još nije u potpunosti oporavila od krize lanaca opskrbe i prelaska na električne pogone.

Rast BDP-a

Coface predviđa rast svjetskog BDP-a od 2,2 posto u 2025. te 2,3 posto u 2026., uz upozorenje da bi, u slučaju pogoršanja trgovinskih i geopolitičkih odnosa, taj rast mogao pasti i ispod 2 posto.

Istodobno, inflacijski pritisci i dalje su prisutni,  inflacija u SAD-u mogla bi dosegnuti 4 posto do kraja godine, osobito ako dođe do porasta cijena energije. Američki Fed najavio je moguće prvo smanjenje kamatnih stopa već na jesen, ako se inflacija stabilizira, dok Europska središnja banka nastavlja ciklus snižavanja kamata, ali signalizira blizinu završne razine.

U Europi, dodatni izvor neizvjesnosti dolazi iz fiskalne politike, odgođena konsolidacija javnih financija mogla bi konačno započeti, uz ograničenja koja nameću nova pravila europskog fiskalnog okvira. U Njemačkoj, i dalje ključnom gospodarstvu EU, pokrenut je fiskalni poticaj, ali se njegova veličina i utjecaj zasad teško mogu procijeniti.

Energetski rizici i cijene nafte

Geopolitičke napetosti između Izraela i Irana ponovno su u središtu globalnih energetskih rizika. Najveća bojazan odnosi se na moguću blokadu Hormuškog tjesnaca, strateške točke kroz koju dnevno prolazi 20 milijuna barela nafte, odnosno 20 posto svjetske opskrbe. U slučaju blokade, cijena barela mogla bi skočiti preko 100 dolara.

No, isključujući ekstremne scenarije, temeljna tržišna kretanja upućuju na pad cijena nafte zbog slabljenja globalne potražnje i povećanja proizvodnje izvan OPEC+ država. Prognozira se volatilnost, ali cijene bi se trebale kretati unutar raspona od 65 do 75 dolara po barelu.

Kanada: gospodarstvo gubi zamah

Poseban fokus izvješća stavljen je na Kanadu, čije je gospodarstvo iznimno izloženo trgovinskim tenzijama, gotovo 75 posto izvoza odlazi prema SAD-u. Nakon rasta krajem 2024., u ovoj je godini zabilježeno usporavanje potrošnje, pad ulaganja i rast nezaposlenosti na 6,9 posto, što je najviša razina od 2017.

Zabrinjava i pad izvoza, osobito u travnju, kada su brojni proizvođači prekinuli isporuke u očekivanju novih carina. Sektori automobilske industrije i metala najviše su pogođeni. Revizija USMCA sporazuma (dogovor između SAD-a, Meksika i Kanade) najavljena za kraj 2025. dodatno pojačava neizvjesnost.

Gospodarstva u razvoju na udaru

U Kini je primirje oko carina privremeno potaknulo izvoz, ali temeljni pokazatelji ostaju krhki. Indija, iako bilježi rast iznad 7 posto, suočava se s usporavanjem potrošnje i smanjenjem fiskalnog prostora. Meksiko, najizloženiji promjenama američke politike, mogao bi 2025. završiti s nultim rastom.

Brazil je imao koristi od kratkoročnog oporavka u poljoprivredi, no visoke kamatne stope (ključna stopa povećana na 15 posto) usporavaju gospodarsku aktivnost. Argentina, potaknuta tzv. 'Mileinomics' reformama, pokazuje znake oporavka, Coface predviđa rast BDP-a od 5 posto u 2025. i 3,5 posto u 2026., unatoč slabim deviznim rezervama.

Sve više pokazatelja upućuje na ulazak u razdoblje sustavne neizvjesnosti. U takvom svijetu, poslovne strategije koje se temelje na otpornosti, diverzifikaciji tržišta i fleksibilnosti postaju ključ dugoročne održivosti. Gospodarstva i industrije koje se brzo prilagode novim pravilima igre imat će prednost. Ostali će, upozorava Coface, dugoročno trpjeti.