Biznis i politika
StoryEditor

Korporativno upravljanje: Žene zamijenile muškarce na čelu 16 velikih tvrtki

06. Siječanj 2024.
Od sto najvažnijih smjena u 2023. na čelu kompanija najviše ih je izazvano vlasničkom i generacijskom tranzicijom. U najmanje 20 slučajeva preuzimač je odmah postavio svoju upravu ili je dovršio prijelazno razdoblje i bivšeg vlasnika isključio iz upravljanja. U još 11 slučajeva izgledna je generacijska tranzicija, u 13 slučajeva čelni ljudi dali su ostavku, a šestero ih je smijenjeno zbog afera

Smjene na menadžerskom vrhu velikih kompanija uvijek su intrigantna tema. Uzbudljivo je bilo i prošle godine – prva i treća kompanija (prema prihodima u 2022.) dobile su novog predsjednika uprave. Doduše, u Ini je još 2022. godine bilo veliko čišćenje – promijenjena je kompletna Uprava. Mađarski članovi dali su ostavke, ‘po zapovjednoj odgovornosti‘ zbog plinske afere, a domaća trojka nije se dala pa ju je prema istoj logici smijenila Vlada.

Povećan udjel liderica

Prošle godine smjena je bila ‘redovita‘. Péteru Rataticsu istekao je skraćeni mandat pa je na njegovo mjesto imenovana pouzdana Molova menadžerica Zsuzsanna Ortutay, koja nije trebala razdoblje upoznavanja Ine jer je na čelo Uprave došla s pozicije članice Nadzornog odbora. Doda li se tomu promjena na čelu Petrola s kraja 2022. (Simona Kostrevc umjesto Borisa Antoloviča), može se reći da žene vode naftni biznis u Hrvatskoj. Prošlogodišnje smjene zaista su bile u znaku povećanja broja žena na čelnim pozicijama. U 16 kompanija žene su zamijenile muškarce. Osim u Ini, takva se promjena dogodila, primjerice, i u M SAN grupi (Irena Langer-Breznik umjesto Miroslava Huzjaka) i Tisku plus (Helena Klarić umjesto Tomislava Bagića). U osam je slučajeva smjena išla u suprotnom pravcu, a najveće kompanije koje su ostale bez žena na čelu su Elka (David Kubala umjesto Jankice Hacek) i Saponia (Ivan Grbešić umjesto Dajane Mrčele). Tri kompanije provele su ‘žensko-žensku‘ promjenu: Coca-Cola HBC Hrvatska (Dora Strezova-Nikolova umjesto Ruže Tomić Fontane), Wiener osiguranje VIG (Tamara Rendić umjesto Jasminke Horvat Martinović) i KIM mljekara Karlovac (Daniela Čikeš Mrčela umjesto Andreje Bušić). Nakon tih prošlogodišnjih smjena žene su na čelu 19 od sto tvrtki, što je osam kompanija više nego prije smjena, i vode skoro svaku petu tvrtku. Kad se odmaknemo od ovog uzorka od sto kompanija (svaka s prihodom većim od deset milijuna eura), za 50 najmoćnijih predsjednica uprave trebalo je pročešljati upravljačku strukturu 460 najvećih (do prihoda od 40 milijuna eura). Tu je žena na čelu tek svake devete tvrtke, što bi moglo navesti na zaključak da udjel žena na liderskoj poziciji opada s veličinom kompanija.

Glavni razlozi za promjene

Ako smjenu u Ini možemo nazvati redovnom, to se ne može reći za HEP, gdje je Franjo Barbarić morao dati ostavku zbog bespravne gradnje na Hvaru, premda je pravi razlog afera ‘plin za cent‘, zbog koje su – iako također s drugim formalnim razlozima – smijenjeni i drugi akteri (ministar gospodarstva Davor Filipović), kao i direktor HROTE-a Boris Abramović, koji je zapravo otkrio cijelu aferu.

U nekim slučajevima teško je dešifrirati razloge promjene glavnih kompanijskih menadžera. Često je to razlaz u ambicijama između vlasnika i glavnog operativca ili naprosto dospijeće ‘roka trajanja‘ te suradnje; nerijetko uspon karijere, koja menadžere vodi na vodeće pozicije u većim i izazovnijim kompanijama. Također, osobni razlozi, koji su ponekad prekrivač za dublja razilaženja, mogu biti zaista osobni, pogotovu kad strani menadžeri pokušavaju završiti mandat u Hrvatskoj. No bar 20 smjena na vrhu izazvano je vlasničkim promjenama, pa novi vlasnik postavlja svoju upravu, ili dovršetkom vlasničke tranzicije – kad stari vlasnik nakon prijelaznog razdoblja odlazi iz uprave. U još 11 slučajeva izgledna je generacijska tranzicija i prebacivanje upravljanja (a ponekad i vlasništva) na pripadnike sljedeće generacije.

U 13 slučajeva čelni ljudi dali su ostavku, a šestero predsjednika uprave moralo je otići – na ovaj ili onaj način – zbog afere. Osim Barbarića (HEP) i kolateralne žrtve Abramovića (HROTE), u toj je kategoriji bila čelnica riječkoga Komunalnog društva Čistoća Jasna Kukuljan. Ona je dala ostavku nakon uhićenja u sklopu afere Sortirnica. Dodatna je zanimljivost u tome što je novi privremeni direktor riječke Čistoće Bojan Jurdana već bio na toj poziciji prije Kukuljan, do 2016., i također je dao ostavku jer je isplatio otpremninu radnicima koji su prešli u druge gradske tvrtke. Vlado Bagarić nije dobio novi mandat na čelu Hrvatske kontrole zračne plovidbe zbog istrage Državnog odvjetništva za nezakonito zapošljavanje, a i sindikat je protiv njega podnio kaznenu prijavu zbog sumnji na niz kaznenih dijela. Smijenjen je bio i direktor zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje Davor Poljak jer je napravio proceduralnu pogrešku u poskupljenju zagrebačke vode.

Menadžerska utjeha

Bez obzira na razloge smjene, neki su menadžeri brzo našli ‘utjehu‘, pa makar i u manjim kompanijama ili stepenicu niže od dosadašnje pozicije. Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač očito je znao da novi vlasnici ne računaju na njega. Istog dana kad je razriješen u Petrokemiji imenovan je predsjednikom Uprave Pivovare Daruvar. Slavko Ledić je s čelne pozicije u Krašu tri tjedna poslije prešao u Upravu Tommyja, a Dajana Mrčela četiri mjeseca nakon odlaska iz Saponije u Upravu Zvijezde plus.

Prošle smo godine ostali bez nekoliko istaknutih poduzetnika i menadžera. Ivica Pivac (71) iznenada je preminuo nakon što mu je pozlilo na plaži. Vlasnik Tehnixa Đuro Horvat otišao je nekoliko mjeseci nakon što je poziciju predsjednika Uprave prepustio sinu Željku. Nema više ni osnivača tvrtke MDK Građevinar Dragutina Pavlinića (66), kao ni Marka Biondića (55), vlasnika i direktora vinske distribucijske tvrtke Brolo iz Buja, koji je bio među utemeljiteljima jednog od prvih hrvatskih pivskih zanatskih brendova San Servolo u Bujskoj pivovari.

Smjenama do stečaja

I neke kompanije imaju ograničeni vijek trajanja. Studio moderna – TV prodaja otišao je u stečaj, kao i cijeli matični biznis nekad najbogatijega slovenskog poduzetnika Sandija Češka. Nakon odlaska višegodišnje direktorice Ane Orehovec potkraj 2022., na čelu zagrebačke tvrtke u devet mjeseci izmijenilo se četvero menadžera – Duško Kos, Ivan Vnuk, Bojan Lah i Tetiana Smolko, ali predstečajna nagodba nije uspjela i otvoren je stečaj, koji sad vodi stečajni upravitelj Josip Dujmović. U stečaju je i OMS upravljanje, tvrtka u vlasništvu Gorana Husića i Josipa Šurjaka, koja je bila u središtu plinske afere teške oko milijardu eura. Vlasnici su uhićeni i račun je blokiran od kolovoza 2022. godine zbog duga od oko 62,5 milijuna eura, i to uglavnom zbog neplaćanja poreza. Tvrtka se tako našla na ‘listi srama‘ kao najveći porezni dužnik u Hrvatskoj. Tada su iz OMS upravljanja poručili da su blokirana sredstva i više nego dovoljna za podmirenje svih dospjelih poreznih obveza te da su tijelima progona predložili da se taj novac prebaci na račun Porezne uprave, na ime zatvaranja dospjeloga poreznog duga, međutim, taj je prijedlog prošao bez odgovora i stečaj je otvoren početkom studenoga. Za stečajnog je upravitelja imenovan Predrag Filajdić umjesto Nedžada Lišinovića. On je bio direktor od kraja siječnja, kad je zamijenio Krunoslava Maršića, koji je bio na čelu tvrtke nepunih pet mjeseci, nakon ostavke pritvorenog suvlasnika Gorana Husića.

Ipak, treba reći da je 2023. što se tiče smjena najmoćnijih menadžera bila nešto mirnija nego prethodna godina. U društvu 1000 najvećih promijenjeno je 74 čelnih ljudi, a godinu prije 89. No zato je među novima velik broj menadžera relativno nepoznatih u poslovnoj zajednici, što bi toj sceni moglo donijeti dodatnu dinamiku. 

12. travanj 2024 16:46