Košarica od 100 eura u Hrvatskoj sada stoji gotovo 143 eura

Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su od rujna 2021. do rujna 2026. poskupjeli približno 42,7 posto, pokazuje izračun iz Eurostatovih harmoniziranih indeksa cijena. To znači da bi košarica koja je prije pet godina stajala 100 eura sada košta približno 143 eura. Blago godišnje pojeftinjenje zato potrošačima donosi tek malo olakšanje nakon višegodišnjeg rasta cijena.

Slična je slika i u ostatku Europe gdje je rast cijena hrane ove godine uglavnom umjeren, a u više od polovice članica Europske unije zabilježen je njihov pad. No najnoviji podaci za listopad pokazuju da neprerađena hrana, poput voća, povrća, mesa i ribe, ponovno poskupljuje. Istodobno skuplja energija povećava troškove proizvodnje, skladištenja i prijevoza.

Prema prvoj procjeni Eurostata, neprerađena hrana u europodručju u listopadu je bila 4,6 posto skuplja nego godinu prije. U rujnu je godišnji rast iznosio četiri posto, a u kolovozu 2,7 posto, dok su cijene prerađene hrane, alkohola i duhana istodobno su porasle samo 0,5 posto.

U Hrvatskoj mali pad nakon velikog poskupljenja

Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku, hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su u rujnu bili 0,5 posto jeftiniji nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na kolovoz cijene su smanjene 0,2 posto.

Prva procjena za listopad donosi podatke za širu skupinu hrane, pića i duhana koja je na godišnjoj razini poskupjela 0,2 posto, dok su joj cijene u odnosu na rujan pale 0,1 posto.

Ukupna inflacija u Hrvatskoj istodobno je dosegnula 4,9 posto prema nacionalnom indeksu. Najviše su poskupjeli energija, za 20,7 posto, i usluge, za 7,5 posto, a detaljni listopadski podaci o kretanju cijena pojedinih skupina proizvoda bit će objavljeni 16. studenoga. Hrvatski podaci zasad tako ne pokazuju snažnije poskupljenje hrane u cjelini, ali iskustva drugih europskih tržišta pokazuju da bi i u Hrvatskoj svježi proizvodi uskoro mogli poskupjeti.

U Francuskoj svježi proizvodi skuplji osam posto

U Francuskoj je hrana u listopadu bila 1,2 posto skuplja nego godinu prije, no svježi proizvodi poskupjeli su osam posto. Premda je njihov rast usporio s rujanskih 9,5 posto, i dalje znatno nadmašuje poskupljenje ostale hrane, koje je iznosilo samo 0,3 posto, pokazuju preliminarni podaci francuskog statističkog ureda INSEE.

U Italiji je rast cijena neprerađene hrane ubrzao s 5,5 posto u rujnu na 7,5 posto u listopadu, prema prvoj procjeni tamošnjeg statističkog ureda Istata.

Kupci na jugu Italije pritom su se suočili i s nestašicama. Prema izvještaju Euronewsa, vozači kamiona nezadovoljni cijenom dizela potkraj listopada blokirali su prometnice i luke. Zbog zastoja u isporukama u Kampaniji, Apuliji i Kalabriji praznile su se police s mesom, svježim mlijekom, voćem i vodom. Kvarljive namirnice posebno su osjetljive na takve poremećaje. Ne mogu mjesecima čekati u skladištima, a njihova dostupnost ovisi o redovitim isporukama i održavanju hladnog lanca, pa poskupljenje goriva i energije stvara dodatni pritisak na njihove cijene.

Najveći rast na Cipru, najveći pad u Švedskoj

Posljednji dostupni podaci za usporedbu svih članica EU-a odnose se na rujan. Hrana i bezalkoholna pića tada su na razini Unije bili 0,6 posto skuplji nego godinu prije. Najveći godišnji rast zabilježen je na Cipru, četiri posto, zatim Španjolska s 2,7 posto, Rumunjska s 2,6 posto, Malta s 2,5 posto i Portugal s 2,4 posto.

U 14 od 27 članica cijene su, međutim, pale. Najviše u Švedskoj, za 6,3 posto, dok su Latvija, Mađarska i Češka zabilježile pad između 3,8 i 4,8 posto. Izvan EU-a izdvaja se Turska, u kojoj je hrana u godinu dana poskupjela 27,6 posto, navodi Euronews.

Na švedske cijene utjecalo je i smanjenje PDV-a na hranu koji je spušten s 12 na šest posto.

Energija povećava pritisak

Umjerena godišnja kretanja ipak ne znače povratak na cijene prije inflacijskog vala. Prema usporedbi koju donosi Euronews, hrana je u EU-u od rujna 2021. do rujna ove godine poskupjela približno trećinu. U Mađarskoj je rast premašio 50 posto, a u Bugarskoj, Estoniji i Rumunjskoj cijene su također porasle nešto više od polovice. U Luksemburgu, Švedskoj i Francuskoj kumulativno poskupljenje bliže je četvrtini. U dijelu zemalja s najvećim rastom cijena hrana zauzima i veći dio kućnog proračuna, zbog čega dodatna poskupljenja snažnije pogađaju potrošače.

A novi pritisak sada dolazi iz zbog skuplje energetike. Prema prvoj procjeni Eurostata objavljenoj 4. studenoga, ukupna inflacija u europodručju u listopadu je porasla na četiri posto, s rujanskih 3,8 posto. Energija je bila 20,8 posto skuplja nego godinu prije, dok je skupina hrane, alkohola i duhana poskupjela 1,6 posto.

Troškovi goriva, električne energije i grijanja opterećuju poljoprivrednike, prerađivače, prijevoznike i trgovce, a njihovo daljnje prelijevanje na cijene namirnica predstavlja dodatni udar na kućne proračune upravo kada rastu i sezonski izdaci za grijanje.