Biznis i politika
StoryEditor

Krešimir Kranjčec, MIV: Svatko svakog pritišće da teret poskupljenja preuzme na sebe

28. Travanj 2022.
Krešimir Kranjčec, MIVfoto Lider Media

Metalska industrija Varaždin u kratkom je roku prešla put od blokade računa i ruba propasti do povratka u svjetski vrh. Ključan moment bilo je vlasničko preuzimanje od globalne konkurentske tvrtke Hawle. U kratkom su roku podmireni svi dugovi, postavljen novi menadžment i vraćeno je povjerenje tržišta, pa i stranog, na kojem prodaje više od 50 posto ventila i drugih proizvoda. Prema uzoru na matičnu kompaniju uvedena je monistička upravljačka struktura. Od ljeta 2020. glavni izvršni direktor je Krešmir Kranjčec. U MIV je došao s menadžerskim iskustvom iz brojnih domaćih i stranih tvrtki, ponajprije iz metalskog i građevinskog sektora. Razgovaramo u uredu uza staru ljevaonicu, koju bi za tri godine trebala zamijeniti nova, na drugoj varaždinskoj lokaciji.

Kad je novi vlasnik dolazio u MIV, bilo je primjedbi da je kupio tvrtku 'za kikiriki' – za ni 14 milijuna kuna. Koliko je stvarno uložio?

– Da, bilo je takvih konstrukcija. Prvo je bilo pitanje tko su bili ostali kandidati, no svi su bili financijski znatno slabiji da bi uopće mogli realizirati ovu priču. Drugo rješenje bilo je da netko kupi MIV i rasproda imovinu tvrtke. Riječ je o 60 tisuća kvadrata zemljišta na dobroj lokaciji u Varaždinu, u stambenoj zoni, a na novoj lokaciji u industrijskoj zoni još 260 tisuća kvadrata. Osim 14 milijuna kuna, koliko je iznosila transakcija na burzi, za plaćanje svih dugova naši vlasnici potrošili su dodatnih 30-ak milijuna eura, bez kojih se tvrtka ne bi mogla pokrenuti iz mrtve točke.

Što se dalje događalo?

– Dva su pitanja bila ključna: što će biti s brendom MIV, a što s ljevaonicom? Odlučeno je da ime MIV ostane, kao drugi brend kompanije na svjetskom tržištu, uz Hawle. Što se tiče ljevaonice, rekli su da se razlika od 30 godina nedostatnih ulaganja u modernizaciju mora čim prije nadoknaditi i zaključili da modernizacija postojeće ljevaonice ne dolazi u obzir, već da treba graditi novu, i odlučili u to uložiti dodatnih 60 milijuna eura. Planiramo započeti gradnju početkom sljedeće, a puštanje u pogon u prvoj polovici 2025. godine. Otvaranje nove ljevaonice za tri godine dosta je ambiciozan, ali realan plan.

Što to znači za MIV u brojevima i što će dogoditi s ovom ljevaonicom?

– Sadašnji kapaciteti MIV-a su šest tisuća tona na godinu. U novom pogonu bit će udvostručeni. Prvih šest mjeseci nakon puštanja u pogon uz novu ljevaonicu će raditi i stara, dok ne vidimo da je to tražena kvaliteta. Nakon toga ćemo ugasiti staru ljevaonicu, a zemljište počistiti i zbrinuti.

Nova ljevaonica trebat će manje zaposlenih?

– Da, nešto manje zaposlenika, ali sa znatno višim kvalifikacijama i specijalističkim znanjima. S novom ljevaonicom cilj nam je privući nove obrazovane ljude, koji će biti motiviraniji za dugoročan ostanak u našoj kompaniji. Ove godine morali smo se odlučiti na uvoz radne snage. Započeli smo s radnicima iz Indije i Nepala, trenutačno ih imamo 12, a uskoro nam dolaze još četvorica novih kolega u ljevaonicu.

Kakva su prva iskustva?

– Mogu reći da smo se ugodno iznenadili. Pokazali su se kao vrlo dobri, vrijedni i marljivi za poslove brušenja, preslagivanja, manipulacije skladištem i to nam je dodatna pomoć za treću smjenu, bez koje ne bismo mogli zadržati postojeću razinu proizvodnje i kvalitete.

A kako stojite s ostalim neuralgičnim točkama – sa sirovinama i energijom?

– Imamo dosad neviđenu kriznu situaciju. Struja nam je od listopada poskupjela 40 posto. Imamo dvije peći na struju u kojima se tali željezo. Što se tiče sirovina, za neke su cijene i udvostručene. Dio pokušavamo rješavati vlastitim uštedama, ali dio moramo prenositi dalje na tržište i krajnje kupce. To su takvi dvoznamenkasti brojevi koje ne možemo sami preuzeti na sebe ili prolongirati. Kvaka je u ugovorima koje su naši kupci potpisali prije dvije-tri godine s aglomeracijama u Hrvatskoj: Koprivnica –Križevci – Đurđevac, Velika Gorica, prsten oko Zagreba… I to je problem koji će potrajati još nekoliko godina upravo u našem osnovnom programu vode i odvodnje, gdje držimo 70 posto hrvatskog tržišta. Naši kupci kažu da im investitori ne odobravaju povećanje cijena iz potpisanih ugovora ni za jedan posto. I tu je sad teret gdje jedni na druge rade pritisak i tko će popustiti da cijena zaista poraste onoliko koliko je porasla od ulaza.

Kako nabavljate sirovine?

– Sirovo željezo uvozimo iz Rusije i Ukrajine. Imamo ugovorene zalihe s našim dobavljačima do kraja listopada. Naravno, ovisno o razvoju situacije, rizik će nam biti sve veći. Imamo i kupce u Rusiji, s otvorenim narudžbama od tri milijuna eura, koji su odmah tražili da to plate u rubljima, jer ne mogu doći do eura. Što će se dalje događati sasvim je neizvjesno. Energetika je prva na udaru sankcija, a naši proizvodi na ruskom tržištu namijenjeni s sustavima za hlađenje u nuklearkama, termoelektranama i hidroelektranama.

Kompletan intervju možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera

24. travanj 2024 06:20