Biznis i politika
StoryEditor

Kriza nije neočekivana, a opskrba energentima je važnija od njihove cijene

06. Srpanj 2022.
Zoran Uranjek, Tihomir Premužak, Miodrag Šajatović, Igor Vlahović, Ana Soldo, Petar Šimić, Matko Serdarević, Danijela Milićfoto Ratko Mavar

Iako se u posljednje dvije godine sve intenzivnije susrećemo s problemima u lancu opskrbe, ovo nije prvi put da se oni pojavljuju. Od prirodnih katastrofa, cyber napada, trgovinskih prepreka, nedostatka radnika do zastoja broda u Sueskom kanalu prošle godine - sve ovo je samo dio problema koji su kroz godine bili prijetnja globalnom lancu opskrbe.

No, sve ovo uz pandemiju i, odnedavni, rat u Ukrajini dobiva novu dimenziju. Naime, sve je izglednije da posljedično dolazi do promjena na geopolitičkom planu te da se zaustavlja proces globalizacije.

Da u svemu tome domaće tvrtke osjećaju posljedice te kako se nose s rastom cijena energenata, nabavom i deglobalizacijom, bile su teme današnje panel diskusije na temu 'Kriza dobavnih lanaca' koju je organiziralo Hrvatsko udruženja menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) zajedno sa tvrtkom za logistiku Primaco.

Opskrba plinom je ključ

S obzirom na to da su energenti, njihova cijena i opskrba njima bile u fokusu cijelog panela, upitan o tome koliko cijela situacija utječe na poslovanje staklarske industrije Tihomir Premužak, predsjednik HUM-CROMA-e i predsjednik Uprave Vetropack Straže, objasnio je da su pod pritiskom rasta cijena i sami morali pribjeći povećanju cijena svojih proizvoda.    

– Struktura našeg postrojenja je takva da si ne možemo dozvoli da nas troškovi pojedu. Iz tog razloga smo morali pristupiti kupcima i dići cijene, jer bi inače imali problem koji ne bi mogli riješiti i koji bi dugoročno kupce ostavio bez dobavljača - što bi za njih bio još veći problem – objasnio je Premužak.

Pričajući o cijena energije, Premužak je istaknuo i da je dio ove krize špekulativnog karaktera i da od nje za sada profitiraju Amerika i Rusija, a mnogi mali proizvođači će na kraju, nažalost, propasti.     

No, Premužak je naglasio i da se temeljno pitanje oko energenata od početka krize do danas promijenilo. Dok su prvo svi razmišljali o cijeni, danas im je u fokusu mogućnost opskrbe energentima jer trend potražnje u staklarskoj industriji, kaže, ne pada.  

– Naša briga je bila hoće li biti dovoljno plina. Zato nam je bilo važno da od relevantnih institucija dobijemo potvrdu jesmo li u energetskom smislu sigurni – rekao je Premužak te dodao će s LNG terminalom i drugim aktivnostima biti osigurane dovoljne količine energije.

Potražnja nije stala

Da i dalje postoji pozitivan trend potražnje potvrdila je i Ana Soldo, članica Uprave DS Smith Belišće Croatia, što zbog mijenjanja poželjne vrste ambalaže, što zbog porasta online kupovine. Objasnila je da DS Smith trenutno ne osjeća pad i dodala da je im je plin glavni trošak, no i da im je bitna opskrba njime.

I Neb Chupin, predsjednik Uprave tvrtke Hermes International koja osim u Hrvatskoj posluje i na američkom tržištu, istaknuo je da im potražnja ne staje. Tim više, ide nabolje i to posebno u Americi u kojoj će ove godine imati rekordnu potražnju.

No, istaknuo je i da, upravo zbog transporta i zbog visoke cijene energenata u Hrvatskoj, jedan dio proizvodnje njihovog asortimana Dida Boža, obzirom na značaj tržišta, sele upravo u Ameriku.

Proizvodnja i prodaja vrlo dobro ide i Press Glassu, iako njihov direktor Igor Vlahović ističe da je stopa profita znatno niža nego prethodnih godina zbog cijene energenta u strukturi proizvodnje.

– Potražnja nam je na rekordno velikim razinama i trenutno smo čak i povećali kapacitete – rekao je Vlahović te dodao da oni s ključnim proizvođačima stakla imaju ekskluzivne odnose zbog čega trenutno nemaju problema sa sirovinom te su možda u prednosti od ostalih proizvođača.

Veliki 'igrači' profitiraju od krize

Predstavnici logističkih tvrtki Ana Soldo, iz Quehenberger logisticsa, i Petar Šimić, iz Primaco-a, istaknuli su da su oni krizu osjetili i prije rata u Ukrajini, odnosno još početkom pandemije kada su se krenule zatvarati velike brodske luke i kada su cijene 'eksplodirale'.

Soldo je kazala i da su cijelu krizu dobavnih lanaca uzrokovale brodarske kompanije - devet sestara koje drže gotovo 90 post tržišta – i kojima kriza ide jako 'na ruku'.

– Uz dizanje cijena, te su kompanije smanjivale svoje kapacitete zbog čega bih rekla da je kriza umjetno 'napumpana'. Veliki 'igrači' su od svega profitirali, dok mali trpe – rekla je Soldo.

Šimić je dodao da je ovo kriza koja je pokazala da 'famozna nevidljiva ruka' Adama Smitha ne funkcionira kada tržite nema dovoljno ponuđača koji bi konkurirali cijenom i ponudom. Dodali su i da se pojavljuje novi trend u kojem se veliki brodari šire i žele kontrolirati cijeli lanac, a ukrupnjavanje, ističe Šimić, u logistici pokazuje da sve što je centralizirano 'ne valja'.  

Matko Serdarević, iz AD Plastika, objasnio je da je njihovo poslovanje najviše utjecala promjena poslovne politike proizvođača mikročipova i elektronike, a inflatorne pritiske su počeli osjećati početkom 2021. godine, nakon čega je krenula je nestašica materijala, a potom i preslagivanje.

Istaknuo je da su se u svemu dobro snašli jer se u dvije godine pandemije, unatoč nedostatku čipova, nisu doveli u situaciju da svojem kupcu nešto nisu isporučili, a ono što navodi kao glavni izazov u budućnosti je prava procjena potražnje.

Slično njima, posljedice smanjenja opsega proizvodnje automobila osjetili su i u HF Belišću. Zoran Uranjek, direktor tvrtke Harburg-Freudenberger, istaknuo je da problem sa čipovima i čelika i dalje traje, zbog čega njihovi rokovi isporuke više nisu isti, a njihova su skladišta puna poluproizvoda koji su nedovršeni.

Kriza nije novost

Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider, osvrnuvši se na trenutnu situaciju i probleme koje tvrtke danas imaju, naglasio je da je kriza 'već viđena', jer su recesija i deglobalizacija prirodni procesi koji dolaze s kapitalizmom, samo je ovog puta potaknuta drugim faktorom.

– Svi mi želimo da ne bude krize i da nema recesije. Bilo bi fenomenalno da je to moguće, no moja iskustva pokazuju da dok je kapitalizma bit će i recesije. Zadnja je bila 2009. godine i tada su okidač bile nekretnine i burze, od tada je prošlo 13 godina i danas su problem energenti, što će reći – uvijek je nešto – rekao je Šajatović te dodao da smo do sada bili pomalo razmaženi jer više nismo navikli na nestašice, želimo imati sve na izbor, što ne može ići u beskraj.

Upozorio je i na to da, iako je globalizacija donijela puno dobroga, deglobalizacija je očekivan dio procesa u kojem svi moramo platiti neku cijenu. Pri tome, u razgovoru o globalizaciji, ne smijemo zaboraviti odnos Amerike i Kine koje 'igraju igru preko nas' jer je globalizacija i jednima i drugima odgovarala 30 godina, a sada se to promijenilo.  

Referirajući se na problem globalizacije, Premužak je dodao da bi nas ova kriza trebala potaknuti da bitne, strateške proizvodnje vratimo u Europu, regiju i u Hrvatsku te da je upravo iz tog razloga danas važno očuvati svoje timove i ljude.

– U ovom trenutku mi jednako miriši na globalnu recesiju, ali opet imam povoda misliti da bi se ona mogla izbjeći – zaključio je Šajatović i dodao da svi trebaju bit spremni na nekoliko različitih scenarija odvijanja krize, a tvrtke koje su u dobrim vremenima posložile procese i imaju kapacitete će preživjeti.

27. siječanj 2023 20:15