Krpan: U geotermalnim projektima uvelike sudjeluje domaće gospodarstvo

Šef Agencije za ugljikovodike kao primjer navodi elektranu u Cigleni, gdje su domaće tvrtke izvele više od dvije trećine radova

U energetskom sektoru u posljednje vrijeme vlada jasna podjela na zagovornike obnovljivih izvora energije i zagovornike onih konvencionalnih, koji potječu ponajprije iz fosilnih energenata. Iako bi se prema njezinu nazivu dalo zaključiti da se bavi isključivo fosilnim energentima, Agencija za ugljikovodike (AZU) brine se ne samo za natječaje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika nego i za geotermalnu energiju.

Ove godine počeli su radovi na istražnoj bušotini koja je dio AZU-ova projekta u Velikoj Gorici u sklopu kojega se istražuje geotermalni potencijal na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a prošle je godine na istražnim bušotinama utvrđen komercijalni potencijal za tri četvrtine dosadašnje godišnje proizvodnje plina u Hrvatskoj.

S predsjednikom uprave AZU-a Marijanom Krpanom razgovarali smo o istraživanju hrvatskih podzemnih energetskih potencijala.

Jeste ste zadovoljni s projektom utvrđivanja geotermalnih potencijala?

– Ideja se razvijala u sklopu NPOO-a jer smo prepoznali da Hrvatska svakako posjeduje velik geotermalni potencijal, a ponaprije smo se orijentirali na lokacije koje već imaju razvijen središnji toplinarski sustav kako bismo ga mogli bušenjem spojiti s tim potencijalima. U prvoj fazi izdvojili smo šest lokacija na području Zaprešića, Velike Gorice, Siska, Vukovara, Vinkovaca i Osijeka. Nakon što smo obavili seizmička i magnetotelurska snimanja te na temelju njih analizirali područja, odlučili smo se za četiri lokacije: Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce i Zaprešić.

Da bismo za taj dio razvoja geotermalne energije mogli dobiti sredstva iz europskih fondova, morali smo se staviti u poziciju investitora. Europi je jasno da svaka bušotina nosi neki rizik, stoga je, kako bi se potaknulo investiranje u geotermalnu energiju, osigurala sredstva za tzv. geološko deriskiranje.

Dakle, deriskirat ćemo to područje tako što ćemo bušotinama utvrditi ima li ili nema potencijala; ako ga ima, lokacije će se dalje razvijati. Predviđa se da će projekt trajati do polovine 2026., zbog čega uz bušenje na jednoj lokaciji pripremamo i druge lokacije.

Koliko je daleka komercijalna eksploatacija geotermalne energije na poljima na kojima AZU ispituje potencijal za energiju za toplinarstvo?

– Polovinom 2026. završit ćemo projekt i AZU-ov posao tu staje. Mi ne možemo sudjelovati u fazi komercijalizacije jer su nam odobrena sredstva isključivo za fazu deriskiranja. Idući korak uključuje objavu natječaja za dodjelu tih lokacija za eksploataciju i daljnje korištenje u svrhe toplinarstva. Jako je nezahvalno detaljno prognozirati buduće aktivnosti zato što svako polje ima vlastita obilježja, od temperaturnih do proizvodnih.

U svakom slučaju, za daljnju provedbu projekta trebat će izraditi drugu, utisnu bušotinu. Povoljno je što su sve četiri bušotine blizu gradova s postojećim sustavima centraliziranoga grijanja i infrastrukturom za komercijalizaciju. Vjerujem da će lokalne zajednice i njihove tvrtke prepoznati interes u tome, u suradnji s operatorom toplinskog sustava ili bez njega; to će biti pitanje natječaja.

Marijan Krpan

Što je s energijom za grijanje?

– Zbog toga smo i izašli iz ureda na teren. Ako rezultati na istražnim bušotinama koje razvijamo u sklopu projekta deriskiranja budu pozitivni, u panonskom dijelu Hrvatske konceptualno možemo riješiti model prelaska s grijanja na fosilna goriva na obnovljive izvore energije. To je koncept koji se podupire na svim razinama EU-a. U tzv. nadzemnoj fazi provedbe tog modela nužan je angažman operatora toplinskog sustava.

Pa zašto se niste i prije bavili geotermalnom energijom?

– Podzemni dio nekako je dosad uvijek pokrivala Ina, a nadzemni HEP. Osim toga, geotermalna voda nije sama po sebi roba, commodity, poput nafte i njezinih derivata. Izvore koje imamo in situ treba valorizirati i početi ih upotrebljavati što prije. Geotermalna je energija tu, doslovno pod našim nogama, i njezinim korištenjem možemo mnogo lakše pridonijeti ispunjavanju ciljeva politike nulte emisije.

Kako tehnički funkcionira proizvodnja električne energije iz geotermalne?

– Energija iz vruće vode zagrijava drugi medij za pokretanje turbina koje kinetički proizvode električnu energiju. U tom procesu vruća voda iz podzemlja gubi toplinu i tako ohlađena voda zatim se kroz utisne bušotine vraća u ležište kako se ne bi izgubio tlak za kontinuirano crpljenje zagrijane vode iz pora stijena. Iznimno je važno, i to treba naglasiti, da u geotermalnim projektima uvelike sudjeluje domaće gospodarstvo.

Kao dobar primjer možemo spomenuti razvoj elektrane u Cigleni tijekom kojega su više od dvije trećine svih radova, robe i usluga isporučile domaće tvrtke. To je biznis koji će donijeti i nova radna mjesta u upravljanju geotermalnim postrojenjima, a dodatnu korist lokalnoj zajednici donosi prihod od rente.

Koliko su mreže spremne za privat te energije, kako to da se AZU uz ugljikovodike i vodu upustio u projekt pučinskih elektrana te kakva je situacija s rezervama nafte i naftnih derivata pročitajte u ostatku intervjua dostupnom u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.