Biznis i politika
StoryEditor

Krvna slika korporativnog upravljanja osjetno bolja, ali često zbog stranih vlasnika u domaćim kompanijama

21. Svibanj 2024.
Promocija knjige i panel: ”Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?” Darko Tipurić, Vedrana Jelušić Kašić, Neven Vranković, Miodrag Šajatović, Marina Klačmer Čalopa, Lana Cindrićfoto Ratko Mavar

U ponedjeljak je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održan panel ‘Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj‘ na kojem se razvila poticajna i zanimljiva rasprava o preprekama i izazovima razvoja korporativnog upravljanja te važnosti nadzornih odbora. Panel je održan povodom predstavljanja knjige ‘Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika‘, čiji su autori dr. sc. Lana Cindrić, viša asistentica na EFZG i prof. dr. sc. Darko Tipurić, pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment EFZG. 

U raspravi su, uz autore kao moderatore, sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a, Neven Vranković, član Uprave Atlantic Grupe, Miodrag Šajatović, Liderov glavni urednik i prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanica Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina. 

Brojni skandali i prijevare 

image

Promocija knjige i panel: "Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?" Neven Vranković

foto Ratko Mavar

- S obzirom da mi imamo vrlo snažnu i koncentriranu vlasničku strukturu i relativno dugoročnu Upravu, naša uspješnost se svakako treba prepisati ulozi Nadzornog odbora koju karakterizira njena nezavisnost. Većina članova NO mora biti nezavisna, a naši su svi nezavisni. To znači da svoj mandat, koji nije obvezujući, obavljaju na vlastitu odgovornost i nemaju interesne poveznice s Atlantic Grupom. Članovi NO nisu plaćeni na temelju uspjeha kompanije, nego na temelju njihove nezavisne pozicije. Druga stvar je njihova kompetentnost. Najbolje to dočarava da su članovi našeg NO vodili kompanije koje su i do 10 puta veće od Atlantic Grupe - rekao je Vranković.

Objašnjavajući koliko važnu ulogu igraju nadzorni odbori u kompanijama poput Atlantica, dodao je kako na temelju velike raznovrsnosti znanja i iskustva koja doprinosi, nadzorni odbor ne može biti drugo nego strateški partner Uprave. Inače, Atlantic Grupa je svoj kodeks korporativnog upravljanja prezentirala Nadzornom odboru još 2005. godine, a razlog tome bilo je prepuštanje Njemačke državne razvojne banke (KfW) u vlasničku strukturu zbog tadašnje akvizicije Cedevite. S Atlanticom su, kao pionirom kvalitetnog korporativnog upravljanja, bili strpljivi i poštivali činjenicu da je u to vrijeme jedan od najvećih domaćih proizvođača i distributera danas tada bio mala kompanija koja se još nije susrela s takvim praksama. 

image

Promocija knjige i panel: "Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?" Darko Tipurić

foto Ratko Mavar

Postoji veliki problem s korporativnim upravljanjem, smatra Tipurić, pozivajući se na činjenicu da brojni skandali i korporativne prijevare pokazuju da ni razvijenost nije dovoljna za pozitivnu praksu. Velike multionacionalne kompanije, daleko izvan granica Hrvatske, suočavaju se s istim izazovima već desetljećima. Pa kakve onda trebaju biti kvalitete nadzornika? 

- Prije svega mora imati izražene profesionalne karakteristike. Član NO apsolutno mora znati napraviti financijsku analizu, čitati financijske izvještaje, a tu su i osobne karakteristike. Prije svega, ono što mora činiti dobrog nadzornika je da bude moralan i etičan u onome što radi. Više smo puta danas na raspravi spomenuli nezavisnost i odgovornost, bez tih karakteristika nitko ne može biti član NO - smatra Klačmer Čalopa. 

image

Promocija knjige i panel: "Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?" Marina Klačmer Čalopa

foto Ratko Mavar

Početaka korporativnog upravljanja i njegovog razvoja kroz godine prisjetio se Šajatović koji kaže da 90-ih godina, kad se dogodila tranzicija, malo ljudi je znalo za taj pojam i učilo se u hodu. Ipak, od tada se puno toga promijenilo. 

‘Višeslojna, konfliktna, krhka i nestalna osobnost‘

- Razina korporativnog upravljanja kakvog ga mi u redakciji doživljavamo bitno je pomaknuta u zadnjih 15 do 20 godina. Svjedočili smo često ranije scenarijima u kojima osnivači naprave sjajne kompanije, a onda se dogodi da oni koji nisu na vrijeme prepoznali nužnost procesa korporativnog upravljanja više nisu vlasnici svojih firmi. S druge strane, imamo i Atlantic koji je vrlo rano krenuo u tom smjeru i to se vidi po njihovim rezultatima. Druga stvar koju ću dodati jest povećanje kvalitete, odnosno usvajanje svjetske prakse korporativnog upravljanja. Tome pridonosi trend s kojim osobno nisam prezadovoljan, a to je da je sve više firmi u Hrvatskoj u vlasništvu stranih matica koje imaju razrađene procese korporativnog upravljanja. U Lideru već nekoliko godina radimo listu 1000 najvećih kompanija, a prošlogodišnji rezultati pokazuju da je oko 40 posto s te liste u pretežnom ili potpunom vlasništvu stranaca. S jedne strane je to dobro jer domaći stručnjaci mogu učiti o modernim praksama korporativnog upravljanja i implementirati ih u domaćim kompanijama, a s druge strane imamo i velik dio uvozne komponente, umjesto izvozne - komentirao je Šajatović. 

image

Promocija knjige i panel: "Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?" Miodrag Šajatović

foto Ratko Mavar

Što se uloge medija tiče, nadzorni se odbori često zaobilaze, kako zbog manjka iskustva mladih novinara koji tek trebaju naučiti što je u suštini korporativno upravljanje i kako se mjeri njegova efikasnost, tako i zbog PR agencija koje nerijetko onemogućavaju novinarima da dođu do relevantnog sugovornika i zauzimaju ulogu ‘čuvara kompanija‘. 

Govoreći o nadzornim odborima, Tipurić je naglasio da jedan od najvećih izazova za korporativno upravljanje ostaje ljudska pohlepa. Ljudi često ekonomiju gledaju samo kroz brojke, analize i grafove, ali ‘višeslojna, konfliktna, krhka i nestalna osobnost je oduvijek u fokusu naše struke‘.

- Što se tiče izazova korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, rekla bi da se to prvenstveno odnosi na nivo svjesnosti ljudi koji su nominirani u NO. Naime, oni često nisu svjesni koje pravne odgovornosti imaju i što se od njih očekuje. S druge strane, same kompanije ne rade dovoljno temeljitu pripremu za ulazak članova u NO. To se događa čak i u multinacionalkama, nije susjedova trava uvijek zelenija. Bitno je shvaćanje kompleksnosti uloge i odgovornosti jer članovi NO odgovaraju cijelom svojom imovinom - kaže Jelušić Kašić. 

image

Promocija knjige i panel: "Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj?" Vedrana Jelušić Kašić

foto Ratko Mavar

Na samom kraju, panelisti su se dotaknuli teme uloge nadzornih odbora u državnim poduzećima, njihove efikasnosti i potrebnih poboljšanja za kvalitetnije korporativno upravljanje u budućnosti.

- Moguće je imati uspješne NO u državnim poduzećima. Treba vrlo jasna politička volja da se to uredi. Prije puno godina Vlada je vrlo jasno donijela odluku da državni dužnosnici neće primati naknade u NO. U tom trenutku je interes za sudjelovanje u njima prestao. Vrlo jednostavan akt političke volje bi u jednom velikom segmentu to uspio urediti. U Hrvatskoj postoje kompanije koje imaju udio državnog vlasništva, izuzetno su uređene i korporativno upravljanje je važan segment njihova poslovanja. Međutim, sasvim sigurno, čim se u javnom diskursu govori o dijeljenju korporativnog plijena, a da to netko s nivoa aktualne političke vlasti ne prekine momentalno, mislim da ćemo vrlo teško moći ići naprijed - smatra Vranković. 

24. lipanj 2024 05:03