Biznis i politika
StoryEditor

Lagarde: Inflacija će predugo ostati pretjerano visoka, a rizici za gospodarski rast pretežno su negativni

16. Ožujak 2023.
Christine Lagarde
Predviđa se da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Odlučni smo u poduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva posto, stoga je Upravno vijeće danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova, istaknuli su na današnjoj press konferenciji predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde i potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos.
 
- Pomno pratimo trenutačne tržišne napetosti i spremni smo poduzeti mjere koje budu potrebne kako bismo očuvali stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju. Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, raspolažemo instrumentima politike kojima možemo pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike – istaknuli su Lagarde i Guindos.
 
U danas objavljenom priopćenju, stručnjaci ESB‑a predviđaju prosječnu stopu inflacije od 5,3 posto u 2023., 2,9 posto u 2024. i 2,1 posto u 2025. Temeljni cjenovni pritisci istodobno su i dalje snažni. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači i stručnjaci ESB‑a očekuju da će u 2023. u prosjeku iznositi 4,6 posto, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca. 
 
Lagrarde i Guindos su na press konferenciji podrobnije objasnili svoje viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te dali ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
 

Gospodarska aktivnost

 
Gospodarstvo europodručja stagniralo je u četvrtom tromjesečju 2022., tako da nije došlo do očekivane kontrakcije. Međutim, znatno se smanjila privatna domaća potražnja. Zbog visoke inflacije, postojeće neizvjesnosti i pooštravanja uvjeta financiranja došlo je do smanjenja osobne potrošnje za 0,9 posto i ulaganja za 3,6 posto.
 
U osnovnom scenariju predviđa se oporavak gospodarstva u sljedećim tromjesečjima. Industrijska proizvodnja trebala bi se povećati usporedno s daljnjim poboljšanjem uvjeta ponude, jačanjem povjerenja te nadoknađivanjem velikih zaostataka poduzeća u izvršenju narudžbi. Rast plaća i smanjenje cijena energije djelomično će neutralizirati gubitak kupovne moći koji su mnoga kućanstva pretrpjela zbog visoke inflacije, što će pridonijeti osobnoj potrošnji.
 
Nadalje, tržište rada i dalje je snažno, unatoč slabljenju gospodarske aktivnosti. Zaposlenost se u četvrtom tromjesečju 2022. povećala za 0,3 posto, a stopa nezaposlenosti i u siječnju 2023. bila je na povijesno niskoj razini od 6,6 posto.
 
Mjere državne potpore kojima se želi zaštititi gospodarstvo od utjecaja visokih cijena energije trebale bi biti privremene i ciljane te podupirati poticaje na manju potrošnju energije. U uvjetima smanjivanja cijena energije i rizika povezanih s opskrbom energijom važno je započeti hitro i usklađeno ukidanje tih mjera. Mjere koje nisu u skladu s opisanim načelima vjerojatno će pridonijeti povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike.
 
Osim toga, u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a i smjernicama Europske komisije od 8. ožujka 2023., fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti našega gospodarstva i postupno smanjenje velikog javnog duga. Politike kojima se jačaju opskrbni kapaciteti europodručja, posebno u energetskom sektoru, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Vlade bi stoga trebale hitro provesti planirana ulaganja i strukturne reforme u sklopu programa Next Generation EU. Trebalo bi brzo okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a.
 

Inflacija

 
Inflacija se u veljači blago smanjila na 8,5 posto, i to zbog ponovnog velikog pada cijena energije. Nasuprot tomu, inflacija cijena hrane dodatno je porasla na 15 posto jer se prethodno naglo povećanje troškova energije i drugih ulaznih troškova u proizvodnji hrane i dalje prenosi na potrošačke cijene.
 
Nadalje, temeljni cjenovni pritisci i dalje su snažni. Inflacija bez energije i hrane u veljači je porasla na 5,6 posto. Na visokoj razini ostali su i drugi pokazatelji temeljne inflacije. U veljači je došlo do porasta inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije, i to na 6,8 posto, uglavnom zbog odgođenih učinaka prošlih uskih grla u opskrbnim lancima i visokih cijena energije. Inflaciju cijena usluga, koja je u veljači porasla na 4,8 posto, i dalje potiču postupni prijenos prethodnih povećanja troškova energije, potisnuta potražnja u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva te povećanja plaća.
 
Pritisci na plaće ojačali su zbog snažnih tržišta rada i nastojanja zaposlenika da nadoknade dio kupovne moći koju su izgubili zbog visoke inflacije. Osim toga mnoga su poduzeća uspjela povećati profitne marže u sektorima suočenima s ograničenom ponudom i ponovnim porastom potražnje. Pritom je trenutačno većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razini od oko dva posto, no potrebno je njihovo daljnje praćenje, posebno s obzirom na kolebljivost inflacijskih očekivanja zasnovanih na tržišnim pokazateljima u posljednje vrijeme.
 

Procjena rizika

 
Rizici za izglede za gospodarski rast pretežno su negativni. Dugotrajno povećane napetosti na financijskim tržištima mogle bi dovesti do većeg općeg pooštravanja uvjeta kreditiranja u odnosu na sadašnja očekivanja i nepovoljno utjecati na povjerenje. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njezinih građana i dalje je znatan negativan rizik za gospodarstvo i ponovno bi mogao pridonijeti povećanju troškova energije i hrane. Osim toga, bude li svjetska gospodarska aktivnost slabjela snažnije nego što se sada očekuje, to bi dodatno nepovoljno utjecalo na rast u europodručju. Međutim, poduzeća bi se mogla brže prilagoditi teškom međunarodnom okružju, što bi uz popuštanje šoka cijena energije moglo pridonijeti rastu koji bi bio veći nego što se sada očekuje.
 
Među pozitivnim rizicima za inflaciju postojeći su pritisci proizvođačkih troškova zbog kojih bi maloprodajne cijene mogle u kratkoročnom razdoblju porasti i više nego što se sada očekuje. Domaći čimbenici, kao što su trajni porast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih, mogli bi pridonijeti rastu inflacije i u srednjoročnom razdoblju. Nadalje, gospodarski oporavak u Kini koji bi bio snažniji od očekivanoga mogao bi pridonijeti novom povećanju cijena sirovina i inozemne potražnje.
 
Među negativnim rizicima za inflaciju dugotrajno su povećane napetosti na financijskim tržištima, koje bi mogle dovesti do ubrzanja dezinflacije. Nadalje, zbog pada cijena energije mogao bi se smanjiti pritisak koji proizlazi iz temeljne inflacije i plaća. Cjenovni pritisci bili bi manji od trenutačnih predviđanja i dođe li do slabljenja potražnje, među ostalim zbog snažnijeg usporavanja bankovnog kreditiranja ili veće djelotvornosti transmisije monetarne politike u odnosu na sadašnja predviđanja, posebno u srednjoročnom razdoblju.
 

Financijski i monetarni uvjeti

 
Tržišne kamatne stope znatno su se povećale u tjednima nakon našeg posljednjeg sastanka, ističe Lagarde. No trend povećanja snažno se preokrenuo posljednjih dana u okružju velikih napetosti na financijskim tržištima. Bankovni krediti poduzećima u europodručju poskupjeli su. Kreditiranje poduzeća dodatno je oslabjelo zbog manje potražnje i pooštrenih uvjeta ponude kredita.
 
Poskupjelo je i zaduživanje kućanstava, posebno zbog rasta kamatnih stopa na hipotekarne kredite. Rast troškova zaduživanja i povezano smanjenje potražnje te pooštreni standardi odobravanja kredita prouzročili su dodatno usporavanje rasta kredita kućanstvima. U uvjetima slabije dinamike kreditiranja došlo je do znatnog usporavanja monetarnog rasta, prije svega u najlikvidnijim sastavnicama.
17. travanj 2024 00:35