Lani je hrvatskim poljoprivrednicima isplaćeno 818 milijuna eura potpora

Hrvatskim poljoprivrednicima lani je isplaćeno raznih potpora (izravnih i iz Fonda za Ruralni razvoj te od lokalnih samouprava) ukupno 818 milijuna eura. U ovoj godini do sada je isplaćeno 300 milijuna eura iz EU fondova i nacionalne omotnice, no za sada se ne zna koliko će biti ukupna državna (EU) isplata, ali se može očekivati, sudeći prema najavama, da će tzv. 'potpore male vrijednosti' (de minimis) županija, gradova i općina ove i slijedećih godina biti nešto veće.

Gotovo jedini izvor poljoprivrednih potpora je Ministarstvo poljoprivrede, naravno, uglavnom zahvaljujući EU fondovima. Lani je s računa Ministarstva poljoprivrednicima isplaćeno 806 milijuna eura, a ostatak od 12 milijuna eura dobili su iz lokalnih proračuna.

Nažalost, nismo uspjeli dobiti podatke od svih županija. Na naša pitanja nisu odgovorili iz Zagrebačke županije, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske. Preostalih 14 županija te Grad Zagreb lani su ukupno poljoprivrednicima isplatile 4.567.282,78. Uzmemo li u obzir da je 14 županija (bez Zagreba) isplatilo 3,6 milijuna eura potpora male vrijednosti, prosječno su isplatile oko 260 tisuća eura, pa možemo procijeniti da je preostalih šest županija lani isplatilo 1,6 milijuna eura te se ukupna brojka isplate potpora županija i Grada Zagreba penje na oko 6,2 milijuna eura. Doduše, nije isključeno da je njih šest bilo nešto izdašnije prema poljoprivrednicima lani u odnosu na hrvatski prosjek s obzirom da je riječ ili o bogatijim županijama, ili onima koje grade identitet kao poljoprivredne.

Osim toga, potpore imaju i gradovi te općine, ali vrlo je teško procijeniti taj iznos s obzirom da nemamo podataka. Jedino su nam iz Ličko-senjske županije dostavili podatke o isplatama u tamošnjim gradovima i općinama u kojima je ukupni iznos za prošlu godinu bio 80 tisuća eura.

Prosjek 10 tisuća eura

Podaci za lokalne sredine u Ličko-senjskoj županiji nam govore da je Grad Gospić lani poljoprivrednicima isplatio ukupno 15,3 tisuće eura, a Grad Novalja 25 tisuća eura, dok su vlasti Senja pomogli poljoprivrednicima s 11 tisuća eura. Istovremeno je Općina Karlobag bila najizdašnija u Županiji s 29 tisuća eura, dok su pak općine Vrhovine (995 eura) i Brinje (1.900 eura) vrlo malo mogle pomoći poljoprivrednicima. Dakle, razlike su doista velike, pa gledajući isplate tih lokalnih jedinica, možemo pretpostaviti da je nekakav hrvatski prosjek 10 tisuća eura za potpore u jednoj godini, što znači da su lani 428 općina i 127 gradova (njih ukupno 555) isplatili 5,5 milijuna eura. Ovu brojku moramo uzeti s rezervom jer, ponavljamo, nemamo dovoljno podataka od općina i gradova kako bismo izračunali precizniji prosjek. Ipak, smatramo da je brojka od 10 tisuća eura po jedinici lokalne samouprave prihvatljiva.

Isplate županija (6,2 milijuna eura) i jedinica lokalne samouprave (5,5 milijuna eura) ukupne vrijednosti gotovo 12 milijuna eura čini pak tek 1,5 posto ukupnih isplata poljoprivrednicima u prošloj godini. Naime, kako smo naveli, procjenjujemo da je ukupno isplaćeno 818 milijuna eura, ali je glavni iznos isplaćen od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – ukupno 806 milijuna eura. To je ministarstvo, uz mali udio u ukupnim potporama županija, gradova i općina, praktično jedini izvor poticaja za poljoprivrednike. Pitali smo i druga ministarstva, primjerice Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, no ona ne isplaćuju potpore poljoprivrednicima i ribarima. Dakle, 98,5 posto raznih potpora isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede, koje je uglavnom zapravo posrednik između Bruxellesa i poljoprivrednika što se tiče novca, ali je itekako važno zbog odlučivanja tko će dobiti taj novac.

U Ministarstvo poljoprivrede kažu da je najveći iznosi potpora poljoprivrednicima osiguran iz europskih poljoprivrednih fondova: Europskog poljoprivrednog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a za razdoblje od 2023. – 2027. isplaćivat će se prema Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske (SP ZPP). Tako je prošle godine za izravne i neizravne potpore poljoprivrednicima isplaćeno, kako smo naveli, ukupno gotovo 806 milijuna eura. Za mjere iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014-2020 (PRR) Hrvatska izdvaja 15 posto sredstava, a ostatak od 85 posto je briselski novac. Za ruralne intervencije iz SP ZPP-a koje se financiraju iz EPFRR (potpore u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata) nacionalno sufinanciranje je povećano na 20 posto, dok se izravna plaćanja iz SP ZPP u cijelosti financiraju iz EPFJ. Za sektorske intervencije (voće, povrće, pčele i vinarstvo) pak potpore se s gotovo 50 posto sufinanciraju iz EFJP, objašnjavaju u Ministarstvu. Inače, za ovu je godinu u hrvatskom državnom proračunu za financiranje programa državnih potpora u sektorima poljoprivrede, ribarstva, šumarstva osigurano ukupno 135,6 milijuna eura.

Zagreb prednjači

Inače, kada govorimo o razdobljima, za izravna plaćanja iz SP ZPP-a na godišnjoj razini za poljoprivrednike osigurano je 374,8 milijuna eura, odnosno za cijelo programsko razdoblje 1,87 milijardi eura, što se isplaćuje isključivo iz EFJP-a. SP ZPP-om su, osim intervencija izravnih plaćanja, uređene i intervencije za potporu ruralnom razvoju za koje je u petogodišnjem razdoblju osigurano 1,85 milijardi eura (EPFRR + nacionalno sufinanciranje), od čega za neinvesticijske projekte 995,2 milijuna eura i za investicijske 850,8 milijuna eura, te intervencije specifične za određene tržišne sektore (voće, povrće, pčelarstvo i vino), za koje je u razdoblju 2023-2027 osigurano 63,9 milijuna eura (EFJP + nacionalno sufinanciranje).

Najveći iznos potpore koji se na godišnjoj razini isplaćuje poljoprivrednicima odnosi se na izravna plaćanja iz SP ZPP-a u iznosu od 374,8 milijuna eura koju prima više od 100 tisuća poljoprivrednika, a za prošlu godinu još traju. U Ministarstvu kažu da je u okviru intervencija ruralnog razvoja do sada za agrookolišne intervencije i područja s prirodnim ograničenja isplaćeno 85 milijuna eura potpore, a za intervencije kojima se potiču ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i temeljnu infrastrukturu u ruralnim područjima, upravljanje rizicima (sufinanciranje polica osiguranja i obnova poljoprivrednog potencijala uništenog uslijed prirodnih nepogoda i katastrofa) te potpore za šumarstvo do sada isplaćeno gotovo 100 milijuna eura. Za potpore u sektorima voća, povrća vina i pčelarstva pak do sada je isplaćeno 1,8 milijuna eura.

Što se pak tiče županija, daleko najveću potporu lani je dodijelio Grad Zagreb za 77 korisnika, ukupno 950 tisuća eura, a najviši iznos potpore iznosio je 20 tisuća eura. U Proračunu za 2025. te projekcijama Proračuna za 2026. i 2027. godinu planirana su sredstva za potpore u poljoprivredi u iznosu od 1,45 milijuna eura za pojedinu godinu.

- U 2024. godini dodjeljivala se samo potpora male vrijednosti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a kako su interes i potrebe ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i diversifikaciju iste od strane poljoprivrednika sve veće Grad Zagreb je za naredno razdoblje povećao sredstva za dodjelu potpora u poljoprivredi te je kreirao i dodatne vrste potpora kao što su potpora male vrijednosti za diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava te potpora male vrijednosti za promociju poljoprivrednih proizvoda. Jedan od razloga za povećanje sredstva i kreiranje drugih mjera je i potreba za prilagodbom poljoprivrednih gospodarstva ekonomskim, okolišnim i klimatskim izazovima, proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću radi jačanja konkurentnosti na tržištu u cilju postizanja što veće razine samodostatnosti i zadržavanja stanovništva na ruralnom prostoru Grada Zagreba – poručuju iz Poglavarstva.

Primorci planiraju manje novca

U Vukovarsko-srijemskoj županijilani je isplaćeno više od 240 tisuća eura, koliko planiraju i u ovoj godini, a slijedeće dvije godine iznos će rasti za deset, odnosno 20 tisuća eura. Lani je najviše izdvojeno za nabavu sadnog materijala za biljnu proizvodnju (67.913,80 eura), za kupovinu uzgojno valjanih grla/kljunova/pčelinjih zajednica u stočarstvu (104.674 eura) i za nabavu certificirane stočne hrane, prihrane/dohrane u stočarstvu (22.980 eura).

U Primorsko-goranskoj županiji ukupno je u 2024. isplaćeno 545 tisuća eura kroz potpore male vrijednosti za 89 korisnika. Sufinancirana je provedba 13 mjera, a najviše sredstava izdvojeno je za slijedeće tri mjere: nabava poljoprivredne mehanizacije i opreme za objekte namijenjene proizvodni i/ili preradi poljoprivrednih proizvoda (227,5 tisuća eura) za 37 korisnika.Zatim za posebne mjere potpore stočarstvu (89,5 tisuća eura) za 15 korisnika te za uređenje poljoprivrednog zemljišta, za što je dodijeljeno 10 potpora u ukupnom iznosu od 72 tisuće eura.

Osim navedenih, Županija je putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, dodatno provela i dva zasebna javna poziva za specifične mjere: Potporu radu poljoprivrednih udruga i LAG-ova te Uređenje poljskih putova, za koje je u 2024. godini ukupno dodijeljeno 90 tisuća eura.

Što se pak ove godine tiče, planirano je 570 tisuća eura, a slijedećih godina manje – u 2026. poljoprivrednici će dobiti 414 tisuća eura, a godinu iza 416 tisuća eura.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prošle godine je poljoprivrednicima dodijeljeno ukupno 367,6 tisuća eura. Najviše za sufinanciranje kamatne stope za kreditiranje stočarske proizvodnje i proljetne sjetve (120 tisuća eura), zatim za potporu premiji osiguranja poljoprivredne proizvodnje (98 tisuća eura) i za potporu stočarskoj proizvodnji (48,5 tisuća eura). U proračunu BBŽ za ovu godinu planirano je 487 tisuća eura.

Sufinanciranje kamata

Karlovačka županija pak prošle je godine izdvojila 194,4 tisuće eura, a najveći pojedinačni iznosi isplaćeni su Poljoprivrednom obrtu Salopek Martin (6,5 tisuća eura) za nabavu opreme za kiseljenje zelja, nabavu mehanizacije i sustava navodnjavanja). TMR Viktorovski dobio je 5,7 tisuća eura za opremanje vinskog podruma i nabavu mehanizacije, dok je tvrtki Spraja Agro odobreno 5,5 tisuća eura za nabavu mehanizacije i analizu tla.

Zadarska županija je prošle godine isplatila 160 tisuća eura, a najviše novca  izdvojilo se za potpore koje se odnose na kupnju mehanizacije, strojeva i opreme, stočarsku proizvodnju te adaptaciju/gradnju i opremanje objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu. Ove godine isplatit će 250 tisuća eura, slijedeće 265 tisuća, a za 2027. planirano je još više - 275 tisuća eura.

Puno više lani je izdvojila Broddsko-posavska županija za 463 OPG-a, ukupno 421,3 tisuće eura. Najviše su dobili tvrtka Karavidović za uzgoj 29 i kupovinu 25 krava prvotelki Holstein pasmine (8,3 tisuće eura), OPG Marinić za uzgoj 9 krava prvotelki Simentalske pasmine i 12 krava prvotelki Holstein pasmine (4 tisuće eura) i OPG Sekulić za uzgoj 22 krave prvotelke križanac sa simentalskom pasminom (3,4 tisuće eura).

Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije kaže nam da je 115 korisnika u 2024. dobilo 155 tisuća eura potpora male vrijednosti.

- Virovitičko-podravska županija je u prošloj godini najviše novca izdvojila za provođenje Programa mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te za mjeru subvencioniranja kamata na kredite za proljetnu i jesensku sjetvu, gdje županija sufinancira kamatu od četiri posto, a poljoprivrednici mogu ostvariti kredite u rasponu od 3 tisuće do 65 tisuća eura. Radi se o kratkoročnim kreditima s rokom otplate do 12 mjeseci, namijenjenima za nabavku repromaterijala poput sjemenja, presadnica i zaštitnih sredstava, a 2024. godine smo utrošili 53,4 tisuće eura. Tu mjeru provodimo nekoliko godina, a interes je svake godine sve veći te smo i ove godine u proračun osigurali sredstva u iznosu od 60 tisuća eura – kaže Mijok.

Obitelj bioregija

U ovoj godini već je dodijeljeno 276,9 tisuća eura, a naredne dvije predviđeno je po 300 tisuća eura. U Požeško-slavonskoj županiji lani je isplaćeno 146,5 tisuća eura potpora poljoprivrednicima, najviše za mehanizaciju i opremu te za kupovinu zemljišta i za lozne cjepove. U ovoj godini planirano je 160 tisuća eura, a u projekcijama proračuna za 2026. i 2027. isto toliko svake godine.

Međimurska županija je među najvećim sufinancijerima poljoprivrednih proizvođača. Tako je lani za njih izdvojila 302,4 tisuće eura, a najviše za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju (161,5 tisuća eura), zatim za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda (27,2 tisuće eura), kao i za ulaganje u ekološku poljoprivredu (22 tisuće eura). U ovoj godini pak planirano je 352 tisuće eura, a kako nam kažu, novim programom potpora u poljoprivredi, koji je donesen za razdoblje do 2030. godine, snažno se podupiru poljoprivredni proizvođači kroz 14 mjera usmjerenih poticanju održive i konkurentne proizvodnje te davanju novog impulsa razvoju ruralnih područja. Podsjećaju da je Međimurska županija, kao prva regija u Hrvatskoj, nedavno ušla u svjetsku obitelj bioregija, čime se otvaraju nove perspektive za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje u duhu održivosti, ali otpornosti na klimatske promjene.

Još izdašnija je prošle godine bila Krapinsko-zagorska županija koja je isplatila 396,2 tisuće eura za 282 korisnika kroz 12 mjera. Županija svake godine povećava poljoprivredni proračun za deset posto te je za 2025. osigurano 429 tisuća eura. U prošloj godini je najviše sredstva izdvojeno za povećanje poljoprivredne proizvodnje, za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i stavljanju na tržište te za uzgoj zagorskog purana.

Sisačko-moslovačka županija je lani za 462 korisnika isplatila 251,8 tisuća eura, a i narednih godina će za potpore izdvajati isto toliko. Najviše novca dodijeljeno je za stočarstvo (oko 175 tisuća eura). U Šibensko-kninskoj županiji pak lani su 72 korisnika dobila 116,4 tisuće eura, a polovina tog novca odnosila se na potporu malim investicijama u primarnoj proizvodnji, odnosno za nabavu poljoprivredne mehanizacije, izgradnje objekata za smještaj životinja i navodnjavanje. U proračunu za 2025. osigurano je 167 tisuća eura, dok je u projekcijama proračuna za 2026. i 2027. planirano izdvojiti po 170 tisuća eura.

Što se tiče Ličko – senjske županije, tamo je prošle godine isplaćeno 197,6 tisuća eura potpora, najviše za održavanju proizvodnje mlijeka (144 tisuće eura), zatim za osnaživanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstva (52,3 tisuće eura) i za manifestacije (1.300 eura). U ovoj će se godini izdvojiti 189 tisuća eura, koliko i u naredne dvije.

Prema ovome što vidimo, lokalne vlasti će uglavnom u slijedećim godinama izdvajati više novca za poljoprivrednike. uz državni, odnosno EU novac nije to malo, a koliko se ulaganje isplati, to je drugo pitanje.