Trenutna situacija na tržištima nije idealna, a izazova za poduzeća i lidere je sve više. Pandemija, iseljavanje, nestašica radne snage, energetska kriza, starah od recesije… Sve to nameće pitanje kako održati poslovanje stabilnim u ovako turbulentnim vremenima?
A u središtu svih ovih promjena, kako je u svom pozdravnom govoru na Kongresu menadžera rekla Ana Soldo, predstavnica HUM CROMA-e i članica uprave DS Smitha, je upravo čovjek, menadžer, lider, poduzetnik te se od njih očekuje da brzo reagira na sve izazove i kreiraju daljnji razvoj svojih organizacija.
Na kongresu 'Liderstvo u vrijeme promjena' koji je održan jučer u organizaciji HUM CROMA-e u Opatiji, Soldo je spomenula rezultate istraživanja prema kojima čak 44 lidera osjeća se istrošeno, a zadržavanje talenata postalo je jedno od najvećih izazova organizacija nakon pandemije, a problem je i što samo 51 posto tvrtki ima učinkovit proces planiranja i prepoznavanja budućih lidera.
– Stvaranje uključivog okruženja postalo je neophodno za poslovanje što znači da i sadašnji i budući lideri trebaju posjedovati osobine kao što su empatija, ustrajnost, spremnost na učenje i budući razvoj, te mirno rješavanje problema uz potrebne osobine. Od nove generacije očekuje se da daju prioritet aktivnostima koje donose održivost, uz kontinuirano predviđanje budućnosti čime se organizacija ujedno priprema za promjene – zaključila je Soldo.
Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK, u svom je uvodnom govoru istaknuo da izazova na početku desetljeća očito ne izostaje jer smo se nakon dvogodišnje pandemije došli u jedno novo, nesigurno razdoblje koje karakteriziraju nove političke okolnosti, ali i preispitivanje do sad nekih ustaljenih poslovnih modela.
– Poremećaji u opskrbnim lancima, rast cijena energenata i transporta… prisiljavaju nas na brzu tranziciju, a taj proces neće biti niti jeftin niti brz. Sve to su okolnosti u kojima se nalaze današnji lideri, a oni nam nikada nisu bili potrebniji. Istinsko liderstvo nam je potrebnije više nego ikada – kazao je Zaher.
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, složila se da se poslovanja trenutno nalaze u nenormalnim okolnostima i naglasila se u trenutnim uvjetima bilo što teško može prognozirati.
Izazovna vremena
To da su ljudi važni na konferenciji je istaknula i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, koja je u svom izlaganju naglasila da se na ljude i talente u krizi ne smije zaboraviti jer su upravo oni jedan od aduta koje imamo i koji nam pomažu u spremnosti za krizu. Dodala je da su okolnosti u kojima danas radimo i živom nezamislive te je sumirala izazove koji trenutno utječu na tržište i s kojima se bore kompanije, a prvi među njima je i dalje Covid jer utječe na tržište i time prijeti i recesijom. Tu je i inflacija, koja je nakon razdoblja niskog rasta i nulte kamatne stope, prešla u razdoblje visoke inflacije.
– Uz sve što se trenutno događa na tržištu, inflacija je poseban društveni i tržišni izazov jer ima i duboke socijalne posljedice. Ovisi kako će se dugo održati i kako će se vlasti nositi s njome, različito će utjecati na društvene skupine, kompanije i same potrošače. Monetarne politike se s inflacijom nose s podizanjem kamatnih stopa što znači da rast konsenzus među svjetskim ekonomistima da je pred nama vrlo vjerojatna recesija – kazala je Dalić.
Dodala je da je među izazovima neizostavan i rat u Ukrajini o kojem se malo može reći, a izniman je izvor globalne nesigurnosti. A kako je rat u Ukrajini utjecao na Ad Plastik objasnio je Marinko Došen na panelu 'Tržišni izazovi'. Došen je istaknuo da su u ovoj krizi izgubili 20 do 25 posto prihoda koji im je dolazio iz tvornica u Rusiji, no objasnio je i da vjerujem da će se u tri do pet godina vratiti na putanju rast i oporaviti od pada prihoda iz Rusije. Istaknuo je i da će se u ovim vremenima sigurno otvoriti i prilike za što su poduzećima potrebni dobri ljudi te da su se od pandemije neke stvari nepovratno promijenile.
– Zadnje dvije godine su pokazale mane strukture našeg BDP-a. Tako smo 2020. godine svi shvatili da od turizma ne možemo živjeti, ali smo to brzo zaboravili. Dugoročno gledano nama stalno nešto odvuče pažnju od strukturalnog problema, a to su industrijske investicije – objasnio je Došen.
Nikad spremniji za krizu
Prema mišljenju Dalić, unatoč svim prijetnjama Hrvatska nikad nije spremnije čekala krizu.
– Hrvatska nikad s boljim adutima nije dočekala krizu, a na svima nama je kako ćemo njima odigrati. Među njima su prva europska sredstva, zatim relativno niska zaduženost stanovništva i poduzeća, a treći adut su vladine mjere – objasnila je Dalić.
A s time da Hrvatska nikad nije imala više aduta prije ulaska u krizu složila se i Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, koja je sudjelovala na panelu 'Tržišni izazovi'. Pri tome je dodala da je dodatan 'adutić' i to što Hrvatska ulazi u eurozonu.
– To zasigurno ima pozitivan utjecaj na poslovanje i svi koji imaju prekogranično poslovanje zasigurno znaju da se ulaskom u eurozonu gubi valutni rizik. Osim toga, i neki će troškovi biti manji – kazala je Švaljek.
Neb Chupin iz Hermes Internationala, sudjelujući na panelu istaknuo je da je za krizu ključna priprema i da će svi dobro pripremljeni preživjeti krizu.
– Ne treba živjeti od plaće do plaće, nego treba imati zalihe. Mi smo preživjeli jer smo štedjeli na vrijeme – kazao je Chupin.
S time se složila i Dalić te dodala da kad su dobra vremena, treba se pripremati za loša jer znamo da ekonomija djeluje u ciklusima, a u tome kako svemu pristupiti su ključni upravo dobri lider.
Tehnologija kao ključ za napredak
A to kako pogotovo u kriznim vremenima treba koristiti tehnologiju i što ona može donijeti poslovanju bila je tema drugom panela naziva 'Tehnološka (r)evolucija'. U uvodu u panel Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, dotaknuo se trenutnih okolnosti i krize koji definiraju to što ćemo dalje raditi u poslovanju. Analizirajući stanje u zemlji i aplikacije novih tehnolgija, postavio je i pitanje ima li Hrvatska željenu infrastrukturu za nove tehnologije potkrijepivši primjerom da brzi hrvatski vlakovi znatno brže vozi van granica Hrvatske.
Kolak je istaknuo i da tehnološki razvoj može doprinijeti razvoju gospodarstva. Pri tome, upravo su ljudi ti koji će napraviti zaokret. No, unatoč znanju i potencijalu, u Hrvatskoj postoje regulatorne i infrastrukturne prepreke za razvoj.
– Ja se pitam razumijemo li kako se stvaraju uspješne tehnološke kompanije i kvalitetni tehnološki lideri i razumijemo li što radimo? Upravo regulatorni problemi i našeg nerazumijevanja infrastrukture su ključne točke o kojima bi trebalo voditi računa u tehnološkoj revoluciji. Svi zajedno trebamo podizati svijest cijelog društva je jedini smjer razvoja hrvatskog gospodarstva stvaranje preduvjeta prihvaćanja novih tehnoloških rješenja i razvoja i pomoć kompanijama da na tehnološkom razvoju grade budućnost i opstojnost – objasnio je Kolak.
Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morris Zagreb, sudjelujući na panelu istaknula je da su u uvođenju tehnologije ključna i poduzeća i okruženje i tržite koje ih potiče na promjene. Pri tome, važnim smatra skretanje pažnje na sebe i traženje onog što je potrebno za napredak. Istovremeno, Ariana Vela, iz Avelanta, istaknula je da cijelo naše okruženje ne podržava razvoj tehnologija te nedostaje sinergije kako bi se uopće razumjelo što se može, što treba napraviti i kako je to regulirano te kakvo je okruženje. Također, Petar Šimić, iz Primaca, dodao je da su se u cijeloj krizi koji najbolje mogli prilagoditi oni koji su unaprijed bili spremni za digitalizaciju.
A s obzirom da su ljudi i lideri u fokusu cijele konferencije, Mislav Balković s Algebre je odgovarajući na pitanje kako stvarati nove lidere objasnio da treba vidjeti postoji li sadržaj, za što treba ljude te ih učiti odgovornosti i proaktivnosti – odnosno poduzetništvu.
Stjepan Orešković, većinski vlasnik M+ grupe, otvorio je uvodnim predavanjem treći panel na temu 'Ljudi i korporativna kultura'.
- Korporativna kultura jest temelj korporacije i poduzetnici moraju razvijati korporativnu kulturu, a zaposlenici moraju biti u središtu pozornosti - kazao je Orešković.
Ta je teza izazvala je izuzetnu pozornost jer na vrlo jednostavan način prikazao način poslovanja M+ grupe koja ima više od 11 000 zaposlenih i preko 300 klijenata te kako i na koji način management Grupe razvija i implementira korporativnu kulturu. A na istom panelu Danica Purg, predsjednica poslovne škole IEDC u Bledu, zaključila je da su agilnost, strast, emotivna angažiranost osobine koje lider mora imati i mora razvijati sa svojim djelatnicima.