Biznis i politika
StoryEditor

Ljulja se tržište obveznica: Ovakav prinos na američke obveznice zadnji put viđen neposredno prije financijske krize

31. Listopad 2023.
foto Shutterstock
  • Ulaganje u dugoročne obveznice u posljednje se tri godine pokazalo katastrofalnim
  • U istraživačkoj bilješci koju je objavila Bank of America navodi se kako je u tijeku najgora kriza na tržištu obveznica u povijesti SAD-a
  • Unatoč svemu, nitko – zasad – ne očekuje tektonska ljuljanja kao 2008. i 2009. niti dublju i trajniju recesiju

 

 
Iako tekuća kriza nije financijske prirode niti se porodila na financijskim tržištima monetarna stezanja itekako su se prelila i s te strane ograde. No, nije svima jednako. Dok (velike) banke sjajno žive na račun visokih kamata koje primaju na svoje depozite koje drže u središnjim bankama, tržište se kapitala ljulja.
 
Točnije ljulja se tržište obveznica - zbog američkih državnih obveznica. Kako na svome LinkedIn profilu poručuje analitičar Ivica Brkljača, generacije današnjih investitora, poduzetnika, menadžera i drugih aktera navikli su na izrazito niske kamatne stope, na obilje likvidnosti i jeftin kapital.
image

Ivica Brkljača

foto
 
- No, sve se to počelo stubokom mijenjati u posljednjih godinu i pol, iako mnogi nisu posve svjesni kakav je ovo game changer, koliko su se okolnosti promijenile i kako će se to odraziti na realno stanje u gospodarstvu u narednom razdoblju. Prinos se na desetogodišnje američke obveznice upravo posve približio pet posto. Tu smo razinu posljednji put vidjeli prije više od 15 godina, neposredno prije svjetske financijske krize. Ulaganje u dugoročne obveznice u posljednje se tri godine pokazalo katastrofalnim. TLT, ETF koji u portfelju drže samo državne američke dugoročne obveznice s dospijećem duljim od 20 godina pao je više preko 51 posto od vrhunca dostignutog 2020. godine – kaže Brkljača.

Otpisi po obveznicama usporedivi s krahom dot com balona

Milan Horvat, direktor tvrtke Fima plus, na istoj društvenoj mreži poručuje kako se otpisi po obveznicama izdanim prije FED-ovog naglog povećanja referentne kamatne stope počinju uspoređivati čak i s krahom dot-com balona, jer kada desetogodišnje obveznice idu ubrzano prema pet posto prinosa, čak i više, tada one stare, izdane uz minimalnu kamatu ubrzano gube na vrijednosti, što povećava opasnost od financijske eksplozije.
 
- U istraživačkoj bilješci koju je objavila Bank of America navodi se kako je u tijeku najgora kriza na tržištu obveznica u povijesti SAD-a. Dugotrajne američke državne obveznice izgubile su 46 posto vrijednosti od ožujka 2020. godine, a 30-godišnja obveznica pala je čak za 53 posto, prema podacima Bloomberga.
 
FED kao i većina središnjih banaka diljem svijeta uspješno su smanjile ukupnu i temeljnu inflaciju s vrhunaca iz 2022. godine putem agresivnog povećanja kamatnih stopa. No, cijena su spomenuti gubici na obveznicama izdanim u prošlosti s minimalnim prinosima, a drugo su stečajevi. S obzirom na to da se tvrtke suočavaju s visokim kamatama i skučenim tržištem rada, S&P Global Market Intelligence zabilježio je u USA 459 zahtjeva za bankrotom u ovoj godini do 31. kolovoza, više od ukupnoga broja za obje cijele godine 2021. i 2022.
 
Brojka je od početka godine također viša od usporedivog ukupnog broja za gotovo 13 prethodnih godina. Najveće američke banke spremaju se otpisati više loših zajmova nego što su to učinile u dane pandemije. Više kamatne stope i dugotrajni strahovi u nekim kvartalima od ekonomske krize, stavljaju zajmoprimce u škripac.
image

Milan Horvat

foto Rene Karaman
 
JPMorgan, Citigroup, Wells Fargo i Bank of America objavili su otprilike 5,3 milijarde dolara u kombiniranim neto otpisama u trećem tromjesečju, što je najviše za tu grupu banaka od drugog kvartala 2020. godine, prema podacima koje je prikupio Bloomberg - piše Horvat dodajući kako je stav Federalnih rezervi i dalje nedokučiv budući da nema naznaka pauze u kvantitativnom pooštravanju ili bilo kakvih planova za smanjenje kamatnih stopa.

Yellen show

Dugoročno, visoke su kamate prijetnja ne samo za gospodarstva kroz rast troškova zaduživanja nego i za potrošače/građane i za samu državu. Naime, u fiskalnoj 2022. godini američki su porezni obveznici potrošili 475 milijardi dolara samo za kamate na državni dug. Ove se godine ta brojka penje ka 640 milijardi dolara.
 
Trend je jasan, no manje je jasno zašto su prinosi baš toliko rapidno porasli. Brkljača misli kako je riječ o klasičnoj ponudi i potražnji, odnosno očekivanom ishodu kada ponuda premaši potražnju.
 
- Upravo se to dogodilo, Ministarstvo financija izdalo je nevjerojatne količine novih obveznica posljednjih mjeseci. Otkad je podignut prag zaduživanja početkom lipnja, američki je javni dug porastao za nevjerojatna dva bilijuna dolara! Deficit je države ogroman i to netko mora financirati, a kako je račun ministarstva financija prethodno bio potpuno ispražnjen zbog postavljenog limita zaduživanja, nastupio je Yellen show.
 
Ministarstvo tjedno izdaje desetine milijardi dolara novih obveznica i to netko mora kupiti. Istovremeno, Fed nastavlja provoditi program kvantitativnog stezanja odnosno neto je prodavatelj obveznica za oko 75 milijardi dolara mjesečno, a tu je i Kina koja se brže rješava ranije akumuliranih američkih državnih obveznica – zaključuje Brkljača. 
 
Pa, kakve su posljedice, za koga i tko će ih ponajviše ‘kusati‘? Niko Maričić, fond menadžer InterCapita Asset Managementa, kaže kako je jedan od ranjivijih sektora u SAD-u, ali i šire (UK i Skandinavija) sektor nekretnina za komercijalnu upotrebu – uredi, poslovni prostori i sl.
image

NIKO MARIČIĆ - lider 912 - tema javni dug

foto
 
– Taj je sektor pogođen snažno u dva navrata. Prvi se razlog odnosi na pandemiju i na mogućnost rada od kuće što je nagnalo mnoge firme da zbog ušteda otkazuju najam poslovnih prostora. Drugi je razlog snažan rast kamatnih stopa te mnoga otpuštanja koje su dovela do toga da firme više ne trebaju toliko prostora. Sve je to snažno utjecalo na smanjenje popunjenosti tih nekretnina i na smanjenje prihoda od tih nekretnina za vlasnike i investitore. E, sad dolazimo do bitne stvari – taj se sektor snažno zaduživao i to najčešće izdavanjem obveznica u vrijeme kada su kamatne stope bile oko nulte razine, a sektor komercijalnih nekretnina nudio je najatraktivnije prinose.
 
Nagomilalo se mnogo duga koji u 2024. i 2025. dolazi na naplatu, odnosno morat će se refinancirati po znatno nepovoljnijim uvjetima, a u nekim se slučajevima neće ni moći refinancirati. Uz to, prihodi su od takvih projekata, zbog manje popunjenosti, značajno manji što zapravo stvara škare. To je sektor koji bi mogao igrati važnu ulogu u eventualnoj recesiji i koji ima potencijal prelijevanja, a vezan je uz tržište duga i eventualni default. Treba ipak napomenuti kako je naš bazni scenarij plitka recesija bez značajnoga rasta nezaposlenosti – zaključuje Maričić.

Najugroženije manje regionalne banke

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave iste tvrtke kaže kako stanje s američkim obveznicama doista jest ‘issue‘, no ponajviše za male tvrtke, ne za veće.
 
- Više je razloga. Na razini S&P-a mislim kako je oko 90 posto duga s fiksnim kamatnim stopama. Na razini mid cap S&P indexa (400) to je oko 75 posto, a na razini small cap indeksa (S&P 600), taj je broj 60 posto, pa i niži. Dakle, što je kompanije bolja, recimo ima riznicu i slično, tako je i kamatni hedge bolji, odnosno rast kamata manje utječe na njih, barem  privremeno. Dodatno, na razini S&Pa, veliki je dio tih firmi prilično nisko (ili uopće nije) zadužen. Znači, imaju cash koji one plasiraju te samim time zarađuju (više) kako kamate rastu.
 
To nas vodi do drugog ‘pointa‘ koji se zove refinanciranje. Prilično je mnogo duga izdano u razdoblju 2020.-2021. kada su kamate bile super niske. Manji dio toga duga dospijeva u 2024., najveći dio u 2025. godini, govorim o stanju u Americi. Poanta je da 2024. ne bi trebala biti tako drastična, no ako kamate ostanu tu gdje jesu i u 2025., onda će refinanciranje po tim stopama biti problem za firme.
image

Ivan Kurtović

foto
 
S aspekta investitora, pa i banaka koje ste spomenuli, rekao bih kako je ogroman dio ovoga što vidimo s nepodizanjem kamatnih stopa na štednju, a isti je problem u Americi kao i u Europi, upravo deriviran iz toga. Uglavnom, banke boostaju profitabilnost kako bi imali prostor za otpise, odnosno prilagodbe. Jer, što nas ući povijest, nakon XX sušnih godina stižu dobre, a tako ide i obrnuto. Problem su, naravno, manje banke, što smo već vidjeli u Americi početkom ove godine, pa kada se dogodi povlačenje velikih iznosa depozita, naglo se moraju prodavati pozicije s gubitkom.
 
E, sad, koliko će toga biti i koliko je sustav stabilan nitko ne zna. Rekao bi da su najugroženije  manje regionalne banke koje nemaju baš mnogo manevarskoga prostora s podizanjem kamata te privlačenjem novih klijenata/depozita. A svako je povećanje stopa izravni gubitak, jer imaju dosta toga zaključanog po niskim kamatama – zaključuje Kurtović.
 
Unatoč svemu, nitko – zasad – ne očekuje tektonska ljuljanja kao 2008. i 2009. niti dublju i trajniju recesiju. Štoviše, podizanje referentnih kamata polako usporava i iduće bi godine, ako se ne dogode još neki crni labudovi, taj rast mogao stati (uostalom, 2025. očekuje se spuštanje inflacije na oko dva posto, barem u EU).
 
No, posljedice, samo drukčijeg tipa, ipak su se već utkale u tržište. Kako zaključuje Horvat – ljudi se sve više priklanjaju korporacijama, a sve manje vjeruju državama i ističe da to je dugoročni trend koji će mnogo toga promijeniti u našim životima.
18. veljača 2024 06:41