Loš signal: Bruto investicije tvrtki u 2024. godini stagnirale

Rast bruto investicija tvrtki van financijskog sektora od svega 0,4 posto godišnje (što je de facto stagnacija) najavljuje nepovoljne trendove budućeg rasta produktivnosti domaće ekonomije, ali i izvoznog potencijala i konkurentnosti. Prekinut je, nažalost, snažan oporavak bruto investicija od čak 27,8 posto u 2023. godini, a vjerojatno je i nastavljen dugotrajan trend smanjenja udjela poslovnih investicija u BDP-u (s 13,8 posto u 2017. ispod 12 posto u 2024. godini), stoji u novim HUP analizama koje potpisuju Hrvoje Stojić i Petra Sentić.

 

Najviše zabrinjava pad ulaganja u istraživanja i razvoj te usporavanje rasta izdataka na opremu i postrojenja na svega 3,6 posto (ispod nominalne stope rasta BDP-a od 9,7 posto u 2024.). Investicije velikih tvrtki rasle su pritom za +4,7 posto što je gotovo tri puta niži rast u odnosu na prosjek u dvije posljednje godine, a ulaganja malih i mikro poduzetnika su gotovo nepromijenjena. Za neobičnu stagnaciju poslovnih investicija u 2024. godinu u kojoj su ukupne investicije u fiksni kapital realno rasle 9,9 posto - dominantno na krilima državnih projekata –odgovorni su:

Porezni klin je u Hrvatskoj već pri isplati neto plaće iznad 1,850 EUR neto (samcu bez djece) među najvišima u CEE regiji pa je zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti i zaposlenosti stanovništva za Hrvatsku opravdanije hrabrije smanjenje poreza na rad. Sukladno preporukama OECD-a takav bi pristup osigurao kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta. Porezni klin je u tri godine za neto plaće iznad EUR 1,850 porastao za 1,2 postotnih bodova (pb), dok je na razini EU gotovo nepromijenjen. Neke susjedne zemlje u CEE regiji su smanjile porezni klin od 0,7pb (Bugarska) pa sve do 2pb (Austrija, Mađarska).

 

Hrvatska je gotovo rekorder po rastu minimalne plaće, a rekordnim povećanjem mase plaća iz proračuna bez temelja u rastu produktivnosti ili pak u procjeni radne učinkovitosti državni sektor vrši pritisak na rast plaća u privatnom sektoru. Jedinični trošak rada porastao je u tri godine za 43,3 posto prema 38,5 posto u CEE regiji te 16 posto u EU, a ukupna masa plaća nadomak 50 posto BDP-a je po prvi puta viša od prosjeka EU. Bruto profitabilnost naših tvrtki je i dalje 25 posto niža od prosjeka CEE regije i čak 55 posto niža od prosjeka EU, što smanjuje kapacitet za ulaganja.

 

Za provedbu zelene tranzicije te ulaganja u modernizaciju i proširenje domaće industrijske baze presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu procijenjena na 33,8 milijarde eura do 2030. godine za što je država osigurala tek 10,8 milijardi eura.

S obzirom na veliki jaz u dostupnim sredstvima, nužno je razmotriti dodatne izvore financiranja iz EU fondova, ali i poduzeti hitne mjere za mobilizaciju privatnih ulaganja. Napredna energetska infrastruktura presudna je za integraciju novih industrija poput ulaganja u zeleni vodik, baterijske tvornice, električna vozila i punionica, kao i pametne mreže.

Velike tvrtke već dvije godine plaćaju električnu energiju iznad prosjeka EU (12,7 posto više u 2024.), dok država štiti građane ikroz jednu od najnižih tarifa među članicama EU.

To slabi novčani tok i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a kao ključnog investitora u elektroenergetsku infrastrukturu. Tržišne cijene električne energije ključne su za poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost, a subvencionirana cijena smanjuje i motivaciju kućanstava za promjenu potrošačkih navika i ulaganja u učinkovitija rješenja.

Osim što projekti u području obnovljivih izvora energije vrijedni oko 2,6 mlrd. EUR, kapaciteta većeg od 2,600 MWh već tri godine čekaju na priključenje jer HERA ne donosi metodologiju za priključenje, izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu (400 kV vod Konjsko-Melina!) uz kašnjenje u donošenju 10-godišnjeg plana razvoja mreže nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, sigurno preuzimanje proizvodnje iz postrojenja u Dalmaciji te onemogućava planiranja ozbiljnih ulaganja uveće moderne energetski-intenzivne industrijske kapacitete uoči postupnog isteka roka trajanja gotovo 50% elektroenergetske mreže.

Unatoč globalnom trendu ubrzanog rasta investicija u elektroenergetske mreže, Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu. Dok su u 2024. globalna ulaganja u elektroenergetske mreže dosegnula rekordnih 370 milijardi USD (IEA), Hrvatska nije uspjela mobilizirati dovoljne institucionalne izvore kapitala a nepredvidivo regulatorno okruženje, izostanak dugoročnih strateških odluka i akcijskih planova te ograničenja tržišnog natjecanja onemogućuju privatnaulaganja.

Zakon o poticanju ulaganja

Hrvatska treba konkurentniji Zakon o poticanju ulaganja uz veće stope intenziteta potpora za ulaganja u istraživanje i razvoj, delimitiranjeiznosa potpore, daljnju deregulaciju te internacionalizaciju kroz lance vrijednosti, što je važno u kontekstu aktivne participacije u preslagivanju globalnih lanaca vrijednosti. Korak u tom smjeru potaknuo bi rast investicija u industrije kojegeneriraju visoku dodanu vrijednost i kreiraju održiva radna mjesta s višim i visokim primanjima.

Reforma Zakona o poticanju ulaganja dobiva na važnosti i zbog inicijative uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit od 15 posto. Naime, takav porez poništava efekte poreznih poticaja za ulaganja pa treba tražiti nova rješenja. Poljska, Mađarska, Belgija i Irska preoblikovale su poticaje u kvalificirane porezne kredite ili u sustave izravnih novčanih potpora uz kraće razdoblje refundacije, čime se osiguralo zadržavanje inicijalne svrhe poticaja.

Ulaganja u fondove rizičnog kapitala

Najavljene carine također mogu negativno utjecati na investicije. Naime, prema procjeni EY, kumulativni negativni učinak carinskih tenzija na kretanje investicija u fiksni kapital u EU srednjem roku (od 2027. do 2029.) procijenjen je na 1,8-2,2 postotnih bodova, što je znatno više od procijenjenog negativnog učinka na rast BDP-a na razini od oko 0,6-0,7pb.

Učinak carina na ekonomije EU je deflatoran na razini od oko 0,4pb u 2026. godini. Investitori u situaciji deflatornih pritisaka još opreznije donose odluke o ulaganjimajer deflacija smanjuje prihodovna očekivanja tvrtki, naročito u cikličkim sektorima, te otežava servisiranje duga.

Hrvatska bilježi stagnaciju poslovnih investicija te je po njihovoj realizaciji ispod prosjeka CEE regije. Ipak, pozitivna je vijest da onim investicijama koje su realizirane raste kvaliteta te prinos na uloženo. To dokazuje da se samo najkvalitetnije poslovne investicije i realiziraju, ali i sugerira da bi se uz prilagodbu okvira od poreznog tretmana do Zakona o poticanju investicija snažnije potaknula ukupna investicijska aktivnost.

Zato je prioritetno nacionalne ekonomske politike usmjeriti na poboljšanje uvjeta za privatne investicije kroz jačanje cjenovne konkurentnosti, reformu obrazovnog sustava te jačanje ponude kvalitetne radne snage, kao i osnaživanje domaćeg tržišta kapitala.

Mirovinskim fondovima moramo olakšati investiranje u domaću ekonomiju, jačati poreznu atraktivnost registracije start-uptvrtki, uvesti investicijske račune građana s poreznim poticajima, izjednačiti porezni tretman vlasničkog kapitala i duga. Ulaganja u fondove rizičnog kapitala od ključne su važnosti za razvoj 'hightech, highskill, highwage' gospodarstva, zaključuju u HUP analizama.