
Luka Burilović još četiri godine predsjednik HGK

Luka Burilović
Novi stari predsjednik HGK danas je i formalno potvrđen na toj funkciji, iako protukandidata nije ni bilo
Luka Burilović izabran je za predsjednika HGK u mandatnom razdoblju od 2026. do 2030. godine. Tako je danas jednoglasno odlučila Skupština HGK, najviše tijelo upravljanja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Skupštini je prisustvovalo 88 od ukupno 93 člana. Aktualni predsjednik HGK bio je jedini kandidat, stoga su članovi Skupštine o izboru glasali javno, u skladu s odredbama Poslovnika o radu. Buriloviću je ovo četvrti mandat na čelu Komore, a na čelno mjesto došao je 1. travnja 2014. godine.
Sam Burilović je za sljedeći mandat istaknuo je tri stupa djelovanja: zagovaranje interesa tvrtki, podizanje konkurentnosti gospodarstva i otvaranje novih tržišta.
- Govorimo o još snažnijem pozicioniranju Komore u strateškim gospodarskim temama. U protekle četiri godine s tim smo ciljem uputili više od 340 zakonskih prijedloga. Za podizanje konkurentnosti ključne su digitalizacija poslovanja, poticanje inovacija te suradnja s obrazovnim sustavom jer bez adekvatne radne snage sve pada u vodu. Kada govorimo o međunarodnom poslovanju, mi jesmo malo, ali i otvoreno tržište. Upravo je zato ključno jačanje međunarodne prisutnosti naših tvrtki - rekao je Burilović koji je na čelu HGK od 2014. godine, a ovo će mu biti već četvrti uzastopni reizbor.
Najavio je nastavak razvoja platforme za e-usluge Digitalne komore, kao i daljnji razvoj i usavršavanje usluga za članice, kojih je sada 60. Komora će nastaviti biti podrška kod svake nove prilike za članice, kao što je nedavni primjer obrambene industrije i potpisanog sporazuma za nastup na međunarodnim sajmovima.
- HGK vidim kao snažnu i agilnu poslovnu mrežu koja odgovara na potrebe hrvatskog gospodarstva. Želim je dodatno osnažiti i modernizirati. Zahvalan sam na prilici da predvodim započeti proces - rekao je Burilović.
Na posljednjim izborima, 2021. godine, Burilović je mandat obranio u izravnoj utrci protiv Dražena Oreščanina i Marina Lovrovića, osvojivši tada uvjerljivu većinu glasova članova Skupštine. Ovoga puta konkurencije nema, što pokazuje i snažnu podršku unutar sustava i manjak interesa za tu funkciju unutar poslovne zajednice.