Za poslovanje mnogih tvrtki najvažnija porezna izmjena koja stupa na snagu 2025. ukidanje je olakšice poslodavcima za zdravstveno osiguranje na plaće zaposlenika u dobi do 30 godina. Za mnoga mala poduzeća još je važnija vijest podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća
Iako se iz godine u godinu porezne izmjene nazivaju minireformama, pa i ove najnovije koje će stupiti na snagu 2025., s obzirom na količinu promjena zakona koje zahtijevaju te broj ljudi koje će na neki način pogoditi o njima se teško može govoriti u deminutivu i tepati im da su ‘mini‘.
Najveća novost svakako je uvođenje poreza na nekretnine, koji zamjenjuje i modificira dosadašnji porez na kuće za odmor. Novi porez obuhvatit će sve stambene prostore koji ne služe stanovanju (uz mnoge iznimke), a ovisno o odluci lokalne samouprave iznosit će od 0,6 do osam eura po četvornome metru.
– Jedna od ključnih mjera porezne reforme uvođenje je poreza na nekretnine čiji je primarni cilj smanjiti neravnotežu na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma na strani ponude, odnosno potaknuti dugoročni najam nekretnina umjesto kratkoročnoga. Mjera je sama po sebi predmet višestrukih rasprava zbog mnogih otvorenih pitanja i velikog utjecaja prije svega na brojne male iznajmljivače nekretnina u turizmu – navodi Tomislav Zaleznik, viši menadžer u Forvis Mazarsu.
Donošenje tog poreza izazvalo je burne rasprave i negodovanje dijela javnosti, a s obzirom na njegovu nepopularnost pitanje je koliko će se uspješno ubirati. Zbog mnogih iznimaka, ali i mogućih poteza građana kojima će nastojati izbjeći plaćanje poreza, može se pretpostaviti da bi rezultat tako osmišljenog poreza mogao biti i velik broj upravnih sporova.
Modifikacija postojećeg poreza
Privatne iznajmljivače pogađa još jedna izmjena zakona, onoga o porezu na dohodak, zato što se povećava iznos tzv. paušala po krevetu. Umjesto dosadašnjeg raspona od 19,91 do 199,08 eura, on će iznositi od 20 do 300 eura. Ovoga puta država određivanje visine paušala nije u cijelosti ostavila na volju lokalnim samoupravama, nego je odredila donje i gornje granice poreza ovisno o turističkoj razvijenosti mjesta (iako je na kraju malo popustila u vezi s visinom donjih granica).
Unatoč tomu što mnoge izmjene zakona usmjerene prema tome da se ograniči bujanje kratkoročnog najma, od njegova većeg oporezivanja do zabrane najma u stambenim zgradama bez suglasnosti dvotrećinske većine stanara, poveća ponuda dugoročnog najma te stanovi na kraju učine priuštivijim, stručnjaci ne smatraju da će taj konačni cilj biti postignut tim poreznim izmjenama.
– Porez na nekretnine modifikacija je već postojećeg poreza na imovinu – poreza na kuće za odmor, koji je propisan Zakonom o lokalnim porezima. Iako će se njime svakako uvesti neke promjene, smatramo da one ipak nisu tolike da bi imale veći porezni učinak ili da bi se mogle smatrati poreznom reformom. Vlada je u predstavljanju poreza na nekretnine istaknula da je taj porez jedna od (poreznih) mjera usmjerenih na omogućavanje kvalitetnog, održivog i priuštivog stanovanja svim građanima. Iako se izmjene i dopune zakonskih odredbi kojima se uvodi porez na nekretnine izlistane na jednome mjestu čine opsežne te je moguć dojam da će njegov obuhvat biti veći, teško je očekivati da će izazvati željene promjene, odnosno osigurati ostvarenje proklamiranih ciljeva u dijelu priuštivog stanovanja. Kao moguće pozitivne učinke vidimo indirektan doprinos sređivanju zemljišnoknjižnog stanja i prijavljivanje ugovora o dugotrajnom najmu. Tržište nekretnina kao i ostala tržišta funkcionira prema zakonitostima ponude i potražnje. Teško je očekivati da porezne mjere mogu više utjecati na njegovo funkcioniranje, pogotovo dok je porezno opterećenje još relativno nisko – upozorila je Helena Schmidt, voditeljica Deloitteova hrvatskog ureda.
Osim malih iznajmljivača, nove zakonske izmjene pogodit će i niz tvrtki koji se bave turističkim najmom apartmana odnosno stanova budući da će u roku od pet godina svi vlasnici stanova koje daju u najam morati dobiti suglasnost dvotrećinske većine stanara, što bi im moglo ugroziti postojeći poslovni model.
Ukida se važan poticaj
Za poslovanje mnogih tvrtki u Hrvatskoj najvažnija porezna izmjena koja stupa na snagu sljedeće godine svakako je ukidanje olakšice poslodavcima za zdravstveno osiguranje na plaće mladih zaposlenika do 30 godina starosti. Poslodavci su lani zbog te olakšice ‘uštedjeli‘ 385 milijuna eura.
– Ta olakšica, koja je do sada iznosila 16,5 posto na bruto plaću, bila je na snazi pet godina od sklapanja ugovora o radu i predstavljala je velik poticaj poslodavcima za zapošljavanje mladih osoba. Olakšica je poslodavcima omogućavala znatno smanjenje troškova rada za mlade zaposlenike, čime je poticala zapošljavanje mladih osoba kao i povećanje bruto plaća. Ukidanje te mjere znatno će povećati bruto troškove plaća za poslodavce te ograničiti prostor za buduća povećanja plaća, što će indirektno utjecati i na neto plaće mladih osoba – objasnio je Borna Mićić, supervizor u Forvis Mazarsu.
S druge strane, pozitivna vijest za mala poduzeća svakako je povećanje praga ulaska u sustav poreza na dodanu vrijednost, s dosadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća.
– Prag za ulazak u sustav PDV-a zadnji je put znatnije promijenjen 1. siječnja 2018., na iznos od 39.816,84 eura. S obzirom na veliku stopu inflacije od siječnja 2018. godine do listopada 2024. godine (veću od 30 posto prema DZS-ovim podacima), mnoga mala poduzeća povećala su cijene svojih proizvoda i usluga kako bi nadoknadila povećanje ulaznih troškova. Za njih ulazak u sustav PDV-a znači veliko porezno opterećenje i povećanje administrativnih troškova, zbog čega su manje konkurentni na tržištu. Može se pretpostaviti da je dio malih poduzeća bio prisiljen ograničiti rast svog poslovanja kako ne bi prešla postojeći prag od 40 tisuća eura. U tom je smislu podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 60 tisuća eura mjera koju će zasigurno pozdraviti mala poduzeća u Hrvatskoj – navodi Tomislav Zaleznik.
Poduzetnici koji do kraja studenoga 2024. premaše iznos od 40 tisuća eura moraju se od prvoga dana prosinca registrirati kao obveznici PDV-a, no oni koji u prosincu 2024. ostvare promet između 40 tisuća i 60 tisuća eura neće biti obvezni ulaziti u sustav PDV-a. Novi prag utjecat će i na paušalne obrtnike, poljoprivrednike te fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine.
Novi rasponi poreza na dohodak
I dok je povećanje praga za ulazak u PDV sada usklađeno s visokim rastom inflacije, to se ne može reći za rast poreznog odbitka, koji se 2025. povećava za samo 40 eura – s 560 na 600 eura. Povećavaju se, doduše, i neoporezive isplate koje poslodavac može isplatiti radnicima u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak budući da je njihov izračun vezan uz iznosu osobnog odbitka, pa tako, primjerice, sadašnja nagrada za radne rezultate raste s 1120 na 1200 eura. Povećava se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura. Od sljedeće godine propisuju se i novi mogući rasponi određivanja stopa poreza na dohodak ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak limiti idu od 30 posto za općine do 33 posto za Grad Zagreb. Uvodi se i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u petogodišnjem razdoblju za hrvatske državljane povratnike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine i žele se vratiti u Hrvatsku te ovdje živjeti i raditi.
Za sve poduzetnike važna je novost u sljedećoj godini i veliko povećanje minimalne bruto plaće – s 840 na 970 eura. U gotovo istom postotku raste i direktorska bruto plaća, s 1014 na 1168,7 eura, čime će se dodatno povećati izdvajanja malih poduzetnika za doprinose.
Nove promjene već na vidiku
S obzirom na niz promjena u 2025. teško ih je pobrojiti u jednome tekstu, ali od važnijih još bi se mogle istaknuti izmjene Općega poreznog zakona kojima se proširuje mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja.
– Cilj je izmjena pojačati borbu protiv obavljanja nedopuštene gospodarske djelatnosti putem interneta kojom se izbjegava plaćanje poreza u Republici Hrvatskoj, primjerice virtualne kladionice – obrazložio je Mićić.
Kakvi će na kraju biti učinci te mini-maksireforme, i dalje je teško precizno procijeniti jer je velik dio odluka u djelokrugu odlučivanja lokalnih vlasti. S obzirom na lokalne izbore u proljeće iduće godine, moguće je da će stvarni efekti poreznih promjena iz 2025. biti djelomično ublaženi i potpuno vidljivi tek u godinama nakon toga. Istodobno bi 2026. mogla donijeti nove izmjene s obzirom na to da se već sada najavljuju različiti pristupi oporezivanju rentijera i pružatelja tzv. obiteljskog smještaja.