Malo ljudi ‘odabralo Hrvatsku‘: Biste li se stvarno vratili stvarati biznis u pravno i poslovno nesigurno okruženje?

Da bi potaknuli povratak radno sposobnog stanovništva te osnažili gospodarsku aktivnost u slabije razvijenim područjima Hrvatske, Vlada RH prije dvije je godine pokrenula projekt potpore za samozapošljavanje simbolična naziva ‘Biram Hrvatsku‘, uz financijske poticaje od dvadesetak tisuća eura za svakoga korisnika. Međutim, do sada je već i pticama na grani jasno kako je malo tko od iseljenih Hrvata zapravo ponovno odabrao Hrvatsku, vratio se iz ‘bijelog svijeta‘ i uz državni poticaj pokrenuo svoj biznis. Potvrđuju to i brojke.

Naime, od početka provedbe mjere Biram Hrvatsku do 22. prosinca 2023. odobreno je 298 zahtjeva za povratak iz inozemstva, javljaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Usporedbe radi, od 2013. kada se Hrvatska priključila zajedničkom tržištu Europske unije do kraja 2022. napustilo ju je gotovo 350 tisuća građana. Oni koji su se odlučili vratiti i baviti se poduzetništvom, dakle, predstavljaju tek šačicu ljudi od ogromnog broja iseljenih.

Najviše ljudi korisnika mjere doselilo je iz Njemačke, njih 216, zatim iz Austrije 35 te Irske deset. Od 2023. godine proširen je popis država iz kojih se potiče povratak, pa tako trenutno mjera obuhvaća povratak iseljenika iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, Perua, SAD-a, Čilea, Kanade i Novog Zelanda.

Odselili da se više nikada ne vrate

No mjera ‘Biram Hrvatsku‘ (barem za sada) nije uspjela jer, kako smatra politički analitičar Karlo Jurak, nije naciljala prave razloge iseljavanja, a niti način na koji su mnogi ljudi odselili.

– Naime, za razliku od ranijih vremena, danas su ljudi iselili u velikoj mjeri s nakanom da se nikad više ne vrate. Odselile su i čitave obitelji, a ne samo, kao nekoć, ‘glava‘ obitelji, obično muškarac koji bi onda na praznike s novcima i autom dolazio kući. Dakle, drugim riječima, danas su modusi, pa i posljedice iseljavanja skroz drugačiji. K tome, treba napomenuti da ekonomski razlozi nisu jedini, možda ni ključni, zašto je netko iselio – sva relevantna istraživanja potvrđuju da se se radi i o pravnoj nesigurnosti, atmosferi u društvu i neredu u institucijama. To, često u kombinaciji s ekonomskim razlozima, stvara opći osjećaj beznađa i besperspektivnosti. U tim okolnosti, imajući na umu te faktore, biste li se stvarno vratili stvarati biznis u pravno i poslovno nesigurno, ali i ‘oteto‘, ‘zarobljeno‘ okruženje? – pita se Jurak.

Međutim, iz Ministarstva ističu da mjera ‘Biram Hrvatsku‘ ima ‘multiplicirajući učinak‘, s obzirom na to da će korisnici koji uz poticaje do maksimalnih 27 tisuća eura otvaraju poslovne subjekte u Hrvatskoj u budućnosti zapošljavati još ljudi. Od početka provedbe mjere izdvojeno je 2,04 milijuna eura za povratak iz inozemstva.

Interna mobilnost – dobra ideja, ali...

Osim povratka Hrvata iz inozemstva, mjerom ‘Biram Hrvatsku‘ potiče se i interna mobilnost stanovništva. U posljednje dvije godine na preseljenje u slabije razvijena područja Hrvatske i pokretanje vlastitog biznisa odlučilo se tek pedesetak Hrvata. Točnije, odobrena su ukupno 56 zahtjeva za internu mobilnost, od čega 33 u razdoblju od 1. siječnja do 22. prosinca 2023.

Najviše korisnika, njih petnaestero, preselilo je u Sisačko–moslavačku županiju, osam ih je odabralo Karlovačku županiju, po pet Splitsko–dalmatinsku i Osječko–baranjsku, dok je Vukovarsko–srijemsku i Zadarsku odabralo po četvero ljudi. Tom se mjerom može ostvariti poticaj od 23,5 tisuće eura, a do sada je za mjeru interne mobilnosti iz proračuna izdvojeno nešto više od 226 tisuća eura, napominju iz Ministarstva rada.

Niti mjera interne mobilnosti ne cilja uzrok zašto su i kako neka područja slabije razvijena, dodaje Jurak, ali ipak ju smatra dobrom idejom.

– Opet, istraživanja nam ukazuju na to da je ekonomsko zapuštanje gradova srednje veličine, nekoć industrijski dosta razvijenih, jedan od razloga i propadanja okolice, a time i iseljavanja. Dakle, bez rješavanja problema stanja ‘malih središta‘, a da to rješavanje nije ‘izvana‘, na primjer, samo injekcijom proračunskog ili novca iz EU fondova, ni ova mjera nema nekakvu značajnu budućnost. Također bi trebalo razmotriti na čemu, odnosno na kojim se procesima zasniva bolji razvoj onih dijelova Hrvatske u kojima se čak bilježi i porast broja stanovnika, kao što su okolice velikih gradova i područja uz obalu. Nešto od toga moglo bi se primijeniti, bar u nekoj mjeri, i na slabije razvijena područja, koja su trenutno izrazito depopulirana – mišljenja je Jurak.

Oživljavanje gradova

Ukupno je do sada odobreno 354 zahtjeva za mjeru Biram Hrvatsku, dok je u poslovnim subjektima koji su ostvarili poticaj zaposleno 414 osoba, što znači da su Vladini poticaji pomogli tolikom broju ljudi. Na pitanje što bi (ako išta) još moglo privući naše ljude nazad u Hrvatsku te u slabije razvijene krajeve, Jurak odgovara da je dugoročno potrebna revitalizacija gradova srednje veličine, kao i ‘popravljanje stanja u institucijama, što uključuje pravnu sigurnost, poslovnu perspektivnost i jednakopravnost‘.