Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo poboljšana su i u prosincu, potaknuta optimizmom u maloprodaji u sezoni blagdanske kupovine, koja je ‘podigla‘ raspoloženje i u eurozoni i u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 1,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u studenome i iznosio je 108,3 boda, pokazuje izvješće EK-a, objavljeno na kraju prošlog tjedna.
Najviše se u mjesecu predblagdanske kupovine poboljšalo raspoloženje u maloprodaji i u industriji, iskazano u rastu indeksa za 2,7 odnosno 2,2 boda.
Optimizam su iskazali i potrošači čiji je indeks porastao za 1,8 bodova.
U razdoblju visoke inflacije koja potrošnju građana ograničava na osnovne potrepštine splasnulo je pak dobro raspoloženje u uslužnom sektoru čiji je indeks pao za 0,6 bodova. U listopadu bio je poskočio za 6,9, a u rujnu za 11,1 bod, odražavajući rezultate turističke postsezone.
Na kraju godine pogoršano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u padu indeksa za 1,2 boda. Poslovni čelnici procijenili su da će pojačati zapošljavanje u budućnosti, sudeći po rastu indeksa EEI u prosincu za 1,5 bodova u odnosu na studeni, na 112,6 bodova.
Neizvjesnost u poslovanju splasnula je u posljednjem mjesecu u prošloj godini, iskazana u padu indeksa EUI za dva boda, na 4,9 bodova.
Poboljšanje u EU i eurozoni
I poslovni čelnici i potrošači u eurozoni i EU iskazali su u prosincu veći optimizam nego u studenome, iskazan u rastu indeksa ESI za 1,8 odnosno 1,5 bodova.
Ekonomska klima poboljšana je tako drugi mjesec zaredom, ali je još uvijek daleko ispod dugoročnog prosjeka, primijetila je Europska komisija. Najoptimističniji su na oba područja bili čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za 3,2 boda u EU i za 2,6 bodova u eurozoni.
Poboljšano je i raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za tri boda u EU i za 2,6 bodova u eurozoni. Poboljšana su i očekivanja potrošača, čiji je indeks u EU porastao za 1,7 a u eurozoni za 1,4 boda.
Čelnici u građevinskom sektoru i u industriji bili su osjetno suzdržaniji, što se očitovalo u rastu indeksa na oba područja za najviše jedan bod.
Poslovni čelnici signalizirali su i da ne planiraju pojačati zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI u prosincu za 0,4 boda u EU i njegovoj stagnaciji u eurozoni.
Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju ublažena na kraju prošle godine, prema padu indeksa EUI za jedan bod na oba područja. Pred kraj 2022. europskoj industriji na ruku je išlo popuštanje pritiska u nabavnim lancima zbog slabije potražnje, što se očitovalo u usporavanju rasta proizvođačkih i potrošačkih cijena.
Zabrinuta Francuska
Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše je u prosincu porastao indeks ekonomske klime u Njemačkoj, za dva boda u odnosu na studeni.
Poboljšano je i raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u rastu ESI-ja za 1,9 bodova. Umjereni su optimizam iskazale i Italija i Poljska, čiji su indeksi porasli za 0,9 bodova. U Francuskoj je pak ponovo prevladala zabrinutost, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda, izračunala je Komisija.