Na Liderovu nedavnom skupu 'Lider invest – istok', održanom u Virovitici, ugledna ekonomistica Marijana Ivanov održala je predavanje na temu 'Izazovi poslovanja u vremenima nestabilnosti' u kojem je, među ostalim, ustvrdila da stagflacija i recesija još nisu izgledne.
Budući da zabrinutost analitičara upravo takvim razvojem događaja zbog rata u Ukrajini raste, odlučili smo razgovarati s profesoricom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu o toj, ali i mnogim drugim aktualnim gospodarskim temama kao što su inflacija, sankcije, očekivanja od turističke sezone i mogućnosti koje Vlada ima u pogledu ublažavanja efekata krize. Ivanov ostaje oprezno optimistična u svojim procjenama, ali napominje da gospodarski ishod uvelike ovisi o razvoju situacije 'na terenu'. Osim toga, bez ustezanja ustvrdila je da je Europa naivno postala žrtva sukoba između Rusije i SAD-a, u koji se uopće nije trebala miješati.
Ima li ili nema opasnosti od recesije, pogotovo u Europi, koja je izrazito izložena posljedicama vlastitih sankcija?
– Ni Njemačka ni Europska unija, time ni Hrvatska, nisu u riziku od recesije tijekom ove godine, ali je zato izgledno dodatno usporavanje tijekom sljedeće, a moguća je i recesija. Treba imati u vidu razliku u pristupu recesiji između SAD-a i Europe. Amerika obično brzo ulazi u recesije i brzo iz njih izlazi, stoga taj pojam ondje nema takvu težinu. Recesije u Europi, s druge strane, traju dulje, pa i godinama.
S obzirom na to da je Europa mnogo izloženija situaciji u Ukrajini, problemi bi se za nju mogli pogoršati tijekom godine, ali ukidanjem mjera protiv pandemije otvara se prostor za neke ekonomske aktivnosti koje su te mjere držale zatvorenima ili u 'nižoj brzini'.
Osim toga, prostora za rast u Europi ima bez obzira na to što su Ukrajina i Rusija za njezino gospodarstvo važni, jer postoje i druga tržišta, poput američkoga, kojem se Europa sve više okreće. Naravno, zaustavi li se opskrba plinom i nastane nestašica goriva, odnosno zaustavi li se europska industrija, slika se gospodarski drastično mijenja i sve ovo pada u vodu. Ipak, mislim da se to neće dogoditi.
Opasnost u sljedećoj godini ipak postoji?
– U 2023. izglednije je usporavanje zato što generatori rasta koje ove godine možemo iskoristiti sljedeće godine više neće biti toliko izraženi i zato je vjerojatnost za recesiju povećana. No to ne znači da će se to zaista i dogoditi, izglednije je dodatno usporavanje stope rasta, što nije recesija.
Dakle, riječ je o igri brojeva i vjerojatnostima, ne o zajamčenom razvoju događaja. Ako stalno pričate o recesiji, može se dogoditi da se ona zaista i dogodi, ali potražnja se sada povećava zbog inflacijskih očekivanja i mogućih nestašica, zbog čega nije izvjesno da ćemo ove godine doživjeti recesiju.
Postoji i varijanta u kojoj rastemo vrlo malo, a inflacija nastavi biti visoka, odnosno rizik stagflacije. Koliko je takav scenarij izgledan?
– Postoji visoka vjerojatnost stagflacije, ali uzmemo li da ove godine neće biti pada BDP-a, nego ćemo imati sporiji rast, onda stagflacija zasad ne predstavlja problem. Nominalni rast BDP-a može biti i znatno veći, ali zbog inflacije će ta, realna, stopa rasta biti niža, a taj broj ovisi o kretanju cijena energenata i ostalih proizvoda i usluga neovisno o tome odvija li se ekonomska aktivnost istom ili bržom dinamikom.
Trebat će zasebno pratiti stvaran obujam prometa i usluga, kao realnu kategoriju, nominalni BDP i realnu stopu BDP-a koju ćemo na kraju dobiti, premda i taj konačni broj treba uzeti s rezervom upravo zbog inflacije.
Sa svime time u vidu – kako će izgledati sljedeća godina?
– Ako se situacija s energentima smiri, imat ćemo usporavanje gospodarskog rasta, a ako se pogorša, recesiju. Raspoloživ dohodak stanovništva je smanjen i nepovoljno djeluje na potrošnju, ali započete investicije i korištenje EU fondova ipak popravljaju podatke.
Kako ocjenjujete poteze hrvatske vlade i može li uopće još nešto napraviti da ublaži posljedice rata u Ukrajini na domaće gospodarstvo?
– Mislim da prostora za dodatne mjere nema jer je fiskalni kapacitet iscrpljen. Osim toga, nije lako razlučiti tko je izravno pogođen ratom u Ukrajini, a tko neizravno i u toj drugoj kategoriji moglo bi se naći jako mnogo poduzetnika, stoga za pomoć svima njima sasvim sigurno nema dovoljno novca.
Jesu li sankcije koje je Zapad uveo Rusiji nedomišljene i kontraproduktivne? Ne postižu željeni efekt, a rade sve veću štetu Europi.
– Europa je sama sebi skočila u usta. Ona ima neka načela i pravila naprednog društva, pa je u skladu s takvim načelima prihvatila migrantski val sa svim rizicima koji je s njim išao. Tako je postupila i u ovom slučaju, ali je rat u Ukrajini posljedica višedesetljetnog sukoba kojim se sada zapravo uništava europsko gospodarstvo jer je posve jasno da ova situacija ide u prilog samo američkim interesima.
Europa je otpočetka nastupila glupo, obećavši Ukrajini da će biti primljena u EU, iako tu zemlju od članstva dijele desetljeća, i u NATO, premda od toga Europa nema opipljive koristi. Rusija nikada nije bila prijetnja Europi, a sukob koji ima s Ukrajinom ima svoju dugu povijest. Nakon izbijanja rata, Europa je postupila licemjerno jer je ovisna o ruskim energentima i metalima i tu nastavlja trgovinu s Rusijom, ali joj uvodi sankcije tamo gdje joj to ne radi veliku štetu, poput financijskog sektora. Da je bila manje licemjerna i zaista htjela spriječiti rusku invaziju na Ukrajinu, odrekla bi se ruskog plina i nafte, prihvatila teške posljedice koje bi iz toga proizašle, ali i brže završila cijelu priču.
Ovako je Rusima dala priliku da je ucjenjuje energentima i Ukrajini da emotivno ucjenjuje cijeli svijet situacijom koja joj se događa i zato je Europska unija umjesto ekonomski iznimno dobre godine dobila titranje na rubu recesije, sve zbog situacije u koju se ovoliko nije trebala ni uplitati.
Naivno je postala žrtva sukoba Amerike i Rusije.
– Upravo tako.
Više o razmišljanjima profesorice Marijane Ivanov o aktualnim gospodarskim izazovima pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.