‘;
Globalni svijet financija i startupova oduvijek se smatra ‘muškim igralištem‘ koje rijetko daje priliku ženama da se vinu do vrha, no sudionica Liderova skupa ‘Žene u biznisu‘ Marina Udier primjer je da žena može istodobno uspjeti u znanstvenom i poslovnom aspektu.
Diplomirala je kemiju u Zagrebu, a zatim odlazi u SAD na doktorat na prestižno sveučilište Yale. Doprinos znanosti dala je u nekoliko istraživanja o virusu HIV-a odnosno AIDS-u. Međutim, još je zanimljivija njezina poslovna i financijska karijera. Nakon što je pet godina provela u McKinseyju u Chicagu, u kojem je surađivala s velikim kompanijama iz sektora zdravstvene njege u području marketinga, strategije i cjenovne politike, odlazi u švicarski farmaceutski div Novartis. Ondje je, među ostalim, vodila razvoj prvoga odobrenog lijeka za AML u posljednja tri desetljeća. Nakon toga odlazi u investicijsku kuću Versant Ventures koja ju je postavila za glavnu izvršnu direktoricu biotehnološkog startupa Nouscom u Baselu.
Na čelu ste farmaceutskog startupa. Što Nouscom pokušava razviti?
– Nouscom je švicarska biotehnološka kompanija koja razvija tehnologiju za liječenje i prevenciju karcinoma koji su uzrokovani genskim mutacijama. Jedan je od takvih sindroma tzv. Lynchev sindrom (LS), pri kojem nastaju mutacije u staničnom mehanizmu koji ispravlja pogreške koje se inače uobičajeno događaju tijekom replikacije DNK-a. Bez efikasnog mehanizma ispravljanja pogrešaka mutacije se nakupljaju i nakon nekog vremena potaknu razvoj karcinoma. Kod pacijenata s Lynchevim sindromom postoji od 50 do 80 posto vjerojatnosti da će se razviti karcinom i zasad nema odobrenih terapija, zato za tim postoji velika medicinska potreba, koja do sada nije zadovoljena. Kada sam prije osam godina došla u Nouscom, bili smo tvrtka s fantastičnom platformom, dobrim idejama i znanstvenim timom. U to doba vjerojatnost za razvijanje i registraciju lijeka od ideje do realizacije bila je otprilike 1: 50, dakle dva posto. Danas smo globalna kompanija koja vodi klinička ispitivanja u Americi i Europi i do sada smo uspjeli testirati svoju tehnologiju na dvjesto pacijenata. Rekla bih da su nam trenutačno izgledi za registriranje lijeka 1: 3, odnosno od 30 do 40 posto, što je izvrstan napredak.
Po struci ste kemičarka, a imate iskustva u financijskoj, odnosno fondovskoj industriji. U Nouscom ste došli iz Versant Venturesa, u čijem su fokusu ulaganja u zdravstvo i biotehnologiju. Iz investitorske perspektive, što su glavne prednosti tih sektora i kolike stope prinosa potencijalno nude te branše?
– U kompaniju kao što je Nouscom ulažu investitori specijalizirani za ulaganja u zdravstveni sektor, odnosno investitori u rizični kapital koji su uglavnom doktori znanosti i/ili medicine s velikim iskustvom rada u bankarskom, biotehnološkom i industrijskom sektoru. Njihov je model uz velik rizik rano uložiti sredstva u kompaniju te očekivati visok, često i višestruk, povrat ulaganja te zaradu. Svaki fond ima portfelj kompanija, obično je riječ o njih 20-ak, a visina uloga ovisi o veličini fonda. Što je veći fond, to je ulaganje veće. Voljni su nekoliko godina čekati povrat ulaganja, što je važno za biotehnološke startupove jer obično je potrebno nekoliko godina da se pokaže funkcionira li neka tehnologija.
Što bi Europa trebala učiniti da postane zanimljivija za financiranje startupova?
– Europa je oduvijek bila zanimljiva za financiranje startupova, pogotovo onih s operacijama u njoj. Primjerice, u vrijeme kampanje 2023. moj su cilj za Nouscom bili ponajprije Europa i europski investitori. Teško je generalizirati jer je Europa zapravo fragmentirano tržište – neki investitori predstavljaju velike nacionalne fondove, primjerice BPI France u Francuskoj i CDP u Italiji. Oni imaju pravila i strukture koje treba harmonizirati i to može biti administrativni teret za startupove. Europa je manje atraktivno tržište za financiranje kompanije ‘javnim kapitalom‘. Mnogo europskih kompanija razmišlja o uvrštenju na NASDAQ kada dođe vrijeme za to.
Je li namjera stvaranja jedinstvenog tržišta kapitala u EU-u u tom kontekstu korak u pravom smjeru?
– Kapital nije najveći problem u Europskoj uniji. Europski su problem talent, stručno upravljanje, upravljački timovi voljni boriti se za financiranje i koji imaju pristup europskom i američkom tržištu jer su umreženi, bankama te fondovima s kojima su radili. Uz to Europljani nemaju uvijek poduzetnički duh kakav se često nalazi u Americi, a koji bi podrazumijevao da su voljni pokušati s nekim projektom uzimajući u obzir mogućnost neuspjeha kao ishod nakon kojega se mogu okrenuti drugoj poslovnoj ideji ili projektu.
Cijeli intervju pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.