Biznis i politika
StoryEditor

Marko Primorac: Završavamo zakon o provjeri izravnih stranih ulaganja

15. Veljača 2024.
Marko Primoracfoto Ratko Mavar
Propisat će se provjera izravnih stranih ulaganja koja će se provoditi radi zaštite nacionalnih interesa, nacionalne sigurnosti i javnog poretka, i to posebice u područjima energetike, prometa, voda, poljoprivrede i opskrbe hranom, obrane, medija i komunikacija, zdravstva, zaštite osobnih podataka, kibernetike, financijske sigurnosti i nekretnina

Proračun Republike Hrvatske za 2024. planiran je uz tri posto veće prihode i 11,2 posto veće rashode. Proračunski manjak trebao bi biti u visini 1,9 posto BDP-a. Posebno je uočljiva predviđena masa plaća, koja je 32 posto veća nego 2023. godine. Koliko će ona prava koja će ove godine biti odobrena kad je o plaćama u javnom i državnom sektoru riječ biti opterećenje za proračune u sljedećim godinama? To je bilo pitanje kojim smo počeli intervju s ministrom financija Markom Primorcem.

Koji su vaši argumenti za povećanje plaća u javnom sektoru?

– Pandemija bolesti COVID-19 2020. godine izazvala je ekonomske turbulencije koje su u Hrvatskoj dodatno produbila i dva razorna potresa. Agresija Rusije na Ukrajinu snažno je utjecala na povećanje cijena, posebice energije i hrane, što je imalo snažan inflatorni učinak. Socijalna davanja i naknade zaposlenima povećavaju se većinom radi usklađivanja prihoda kućanstava, posebice onih najugroženijih, s rastućim troškovima života. Osim toga, Hrvatska se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obvezala provesti reformu sustava plaća u državnoj službi i javnim službama. Reforma plaća počiva na četiri ključna načela: povećanju plaća (plaće će rasti svima), pojednostavnjenju sustava (prepolovili smo broj različitih radnih mjesta), pravednosti (slična plaća za sličan rad) i smanjenju nejednakosti (niže plaće rastu više).

Održivost budućih proračuna bit će i pod pritiskom smanjenja nepovratnih sredstava EU-a.

– Kad govorimo o korištenju sredstava iz fondova EU-a, jedan je od najvećih Vladinih uspjeha povijesno visok iznos izvora financiranja nepovratnim i povoljnim sredstvima iz fondova Europske unije – više od 25 milijardi eura u ovome desetljeću. Ako primjereno iskoristimo generacijsku priliku koju smo izborili, naše će gospodarstvo prije kraja desetljeća dosegnuti osamdeset posto prosječne razvijenosti Europske unije. Takva ubrzana konvergencija ostvarenje je naših temeljnih ciljeva članstva u Europskoj uniji te će naše gospodarstvo, a u skladu s time i državni proračun, učiniti dugoročno otpornim i održivim. U Ministarstvu financija i Vladi posebnu pozornost uvijek posvećujemo trajnom smanjivanju udjela javnoga duga u BDP-u te uskoro možemo očekivati njegovo smanjenje ispod šezdeset posto. Tomu će pridonijeti održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine. Poštovanjem pravila, tj. pridržavanjem fiskalnih kriterija iz Maastrichta, osiguravamo i fiskalnu održivost u srednjem roku.

Kako će funkcionirati Uredba o velikim investicijama?

– Vlada je na prijedlog Ministarstva financija potkraj 2023. godine prihvatila Uredbu o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata. Njome su prvi put uspostavljena sistematizirana i unificirana pravila za stručno vrednovanje i ocjenu opravdanosti i učinkovitosti investicijskih projekta na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na taj način dan je okvir vrednovanja investicijskih projekata prema propisanim kriterijima. Investicijski projekti kategorizirani su u odnosu na ukupne investicijske troškove na male, srednje, velike i mikroprojekte. Ovisno o veličini investicijskog projekta propisane su različite obveze za nositelja projekata, primjerice složenost dokumentacije koju je potrebno izraditi, način odabira projekata za financiranje, praćenje provedbe i učinaka projekata te izvještavanje o tome. Za srednje i velike projekte, vrjednije od pet milijuna eura, Uredba propisuje osnivanje međuresornog povjerenstva za odabir i na državnoj i na regionalnoj i lokalnoj razini. Povjerenstvo provjerava jesu li izrađene predinvesticijske studije i projektna dokumentacija, jesu li osigurana sredstva za provedbu projekata te je li procijenjena održivost rezultata projekta. Provjerava se i usklađenost projekta s ciljevima akata strateškog planiranja, javnim politikama, utjecaj provedbe projekta na društvo i okoliš, dostupnost izvora financiranja i slično. Uredba se u cijelosti primjenjuje na investicijske projekte čija će provedba i financiranje biti planirani u proračunima i financijskim planovima za 2025. godinu, što znači da operativne aktivnosti počinju već u proljeće, kad počinje novi proračunski ciklus. U sklopu tog procesa Ministarstvo financija uspostavit će registar investicijskih projekata na temelju informacija koje nositelji projekata dostavljaju elektronički. U idućem razdoblju dodatno ćemo se usmjeriti na jačanje stručnosti državnih službenika u tom području, ali i na razvoj informatičkog rješenja koje će podržati upravljanje investicijskim projektima.

Spominje se FDI screening. Što je to i što se planira?

– U 2024. planirana je izrada i donošenje zakona o provjeri izravnih stranih ulaganja (engl. foreign direct investment screening ili FDI screening, op. a.). Tim zakonom propisat će se provjera izravnih stranih ulaganja koja će se provoditi radi zaštite nacionalnih interesa, nacionalne sigurnosti i javnog poretka, i to posebice u područjima energetike, prometa, voda, poljoprivrede i opskrbe hranom, obrane, medija i komunikacija, zdravstva, zaštite osobnih podataka, kibernetike, financijske sigurnosti i nekretnina. Zakonom o provjeri izravnih stranih ulaganja propisat će se i uloga državnih tijela u postupku provjere stranih ulaganja, rokovi i procedure za podnošenje zahtjeva za odobrenje i za donošenje odluka, međunarodna suradnja, povjerljivost i zaštita podataka, kao i druge mjere bitne za uspostavu učinkovitog sustava provjere stranih ulaganja u Hrvatskoj.

Cijeli intervju  ministrom Primorcem čitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.

11. travanj 2024 11:12