‘;
Morate postići dobru ravnotežu između održivih cijena, stvaranja vrijednosti brenda i smanjenja troškova. Uočili smo da u svojem proizvodnom procesu možemo upotrebljavati manje vode, tako smo postali učinkovitiji. Također smo dio globalne kompanije Heineken, stoga možemo pregovarati na višoj razini
Da će ekonomske posljedice pandemijskog zatvaranja biti teške, bilo je posve jasno, no rijetki su predviđali da će oporavak potrajati godinama. Prema podacima europskoga saveza nacionalnih pivarskih udruga The Brewers of Europe, proizvodnja se ni 2023. nije oporavila do razine na kojoj je bila 2019. Hoće li razina proizvodnje iz pretpandemijskog razdoblja biti dosegnuta 2024.? Kako se pivarski sektor nosi s povećanim ulaznim troškovima? Koje su specifičnosti pivarske industrije u Hrvatskoj i općenito? O tome smo razgovarali s Maud Meijboom-van Wel, predsjednicom Uprave Heinekena Hrvatska, koji u Hrvatskoj drži Karlovačku pivovaru.
Kako proizlazi iz izvješća europske udruge pivara The Brewers of Europe, tržište se još bori da bi dosegnulo pretpandemijske razine. A ipak se, s obzirom na marketinške napore u industriji, stječe dojam da se pivo nikada više nije prodavalo i pilo. Što je istina?
– Nije se svako tržište u cijelosti vratilo na razine prije pandemije. Dogodila se promjena, tijekom pandemije ljudi su bili prisiljeni ostati kod kuće. Ugostiteljski sektor još nije na toj razini, a maloprodaja se uistinu ubrzava i to se vidi diljem Europe. U Hrvatskoj je specifičnost to da se stanovništvo tijekom ljeta umnoži pet puta, turizam je ove godine ostvario dobre rezultate. Dakle, za nas u Hrvatskoj tržište piva napreduje relativno dobro i primjećujemo oporavak iz godine u godinu. Očekujemo da će ono 2025. biti stabilno ili da će blago rasti, ne očekujemo opadanje.
Kako se nosite sa sve većim ulaznim troškovima? Prema procjenama udruge The Brewers of Europe, podignuli su se do 25 posto. Kako Hrvatska stoji u tom smislu s obzirom na situaciju u ostatku Europe?
– Ako nastavite povećavati cijene, a ne pružate dodatnu vrijednost, vaš proizvod nitko neće htjeti kupiti, dakle morate postići dobru ravnotežu između održivih cijena, stvaranja vrijednosti brenda i smanjenja troškova. Uočili smo da u svojem proizvodnom procesu možemo upotrebljavati manje vode, tako smo postali učinkovitiji. Također smo dio globalne kompanije Heineken, stoga možemo pregovarati na višoj razini. Tijekom protekle dvije godine te ove i iduće godine uložit ćemo ukupno 25 milijuna eura u Karlovačku pivovaru. U ovom trenutku instaliramo novu liniju za punjenje limenki, što smanjuje uvoz i s tim povezane logističke troškove, pa i cijena može biti održiva.
Koliko Hrvatska uvozi piva, a koliko ga izvozi?
– Otprilike trećina potražnje namiruje se uvozom, a oko trećina se proizvodnje izvozi. Kompanija Heineken uvozi brend Heineken, a u regiju izvozimo Karlovačko. To pivo možete naći i u trgovinama i lokalima u Austriji, Švicarskoj, Sloveniji, ne samo u istočnim zemljama regije. Bosna i Hercegovina najveće je tržište na koje izvozimo.
Planirate li lansirati novi nacionalni brend piva, bi li to bilo moguće?
– Za nas je glavni fokus Karlovačko, to je originalno hrvatsko pivo. U pravilu se poigravate linijskim proširenjima s pomoću inovacija kako biste iskoristili snagu matičnog brenda, primjerice s 0,0 ili radlerom. Tko zna, možda u budućnosti to bude pivo s malim udjelom ugljikohidrata, što je vrlo popularno u SAD-u. Imamo dovoljno prostora za poigravanje svojim lokalnim brendom. Ne mislim da bismo, bar ne zasad, lansirali još jedan lokalni brend.
Kakve inovacije iz Heinekena pripremaju za hrvatsko tržište, zašto bi netko pio radler ili cider te pomaže li ovoj industriji liberalni režim reklamiranja piva doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.