Biznis i politika
StoryEditor

Međunarodne devizne pričuve ulaskom u euro područje smanjit će se za više od 85 posto

01. Rujan 2022.
eurozona, eura

Prema podacima središnje banke, priljev sredstava EU-a povučenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na devizni račun države kod HNB-a snažno je povećao neto inozemnu aktivu HNB-a.

Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem srpnja zabilježile povećanje za 274,2 milijuna eura ili 1,1 posto u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosile 25,5 milijarde eura, stoji u makroekonomskoj analizi RBA analitičara.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 3,2 milijarde eura ili 14,3 posto. Viša razina ugovorenih repo ugovora i rast deviznih depozita države kod HNB-a rezultirali su rastom međunarodnih pričuva u dosadašnjem dijelu godine, navode iz HNB-a.

Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (84,3 posto na kraju 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (10,7 posto) i posebnim pravima vučenja, na kunski iaz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je u odnosu na euro ojačala za 0,21 posto na mjesečnoj te oslabila 0,3 posto na godišnjoj razini.

HNB treba uplatiti 330 milijuna eura

Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 19. kolovoza bruto međunarodne pričuve dodatno su porasle u odnosu na kraj srpnja te su iznosile gotovo 26 milijarde eura.

Ulaskom u euro područje Hrvatska će izgubiti neovisnost u vođenju monetarne politike odnosno HNB će postati dio Eurosustava, koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Međutim, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u nadležnosti HNB-a, manji dio kojih će ulaskom u euro područje prenijeti u Europsku središnju banku.

Prema procjeni RBA analitičara, uz kapitalni ključ Hrvatske od 0,6596 posto, iznos koji HNB treba uplatiti iznosi gotovo 330 milijuna eura. Od navedenog iznosa 15 posto se uplaćuje u zlatu, a ostatak u nekoj drugoj valuti (USD, YEN itd).

Statistički gledano međunarodne devizne pričuve ulaskom u euro područje zamjetno će se smanjiti, prema našoj procjeni za više od 85 posto. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV ulaskom u euro područje u međunarodne pričuve tretiraju se samo one pričuve denominarne u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije.

Prema informacijama HNB-a, 85 posto pričuva denominirano je u eurima. Navedeni omjer značajnije ne odstupa od smanjenja zabilježenih kod novijih članica EMU-a iako su prve članice euro područja imale smanjenje međunarodnih pričuva za oko 30 posto (dakle u strukturi tadašnjih međunarodnih rezervi imale su svega 30 posto rezervi denominirane u valutama onih članica koje će prihvatiti euro ili u vrijednosnicama čiji su izdavatelji bili rezidenti novoosnovanog euro područja).

Ključ za prijenos pričuva je isti kao i za kapital pa se eurska protuvrijednost pričuva koje se mora transferirati uplaćuje 15 posto u zlatu, a 85 posto u nekoj stranoj valuti (USD,YEN...). Prema procjeni RBA analitičara, s punopravnim članstvom u euro području potrebno je uplatiti (u 3tri obroka) i preostali dio upisanog kapitala ESB-a u vrijednosti 68,7 milijuna eura.

 

Rast u odnosu na prošlu godinu

 
Ukupna aktiva središnje banke, prema podacima HNB-a, na kraju srpnja iznosila je 222,5 milijarde kuna. Uz smanjenje za 1,3 milijarde kuna (-0,6 posto) u odnosu na lipanj, ukupna aktiva središnje banke u odnosu na srpanj 2021. godine bila je viša za 28,2 milijarde kuna (+14,5 posto).
 
U odnosu na kraj 2021. ukupna aktiva središnje banke veća je za 0,2 posto. Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,3 posto) na kraju srpnja bila na razini od 203,1 milijarde kuna što je smanjenje za 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije odnosno 17,6 posto više na godišnjoj razini.
 
U odnosu na kraj 2021. inozemna aktiva viša je za 2,6 mlilijarde kuna (+1,3 posto). Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su komponente Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama i Plasmani u vrijednosne papire u devizama, dok su Oročeni depoziti u stranim bankama zabilježili smanjenje za 15,7 milijarde kuna ili 37,7 posto, stoji u analizi.
 
01. listopad 2022 00:04