
Vođa njemačke demokršćanske unije (CDU) Friedrich Merz u utorak nije uspio dobiti većinsku potporu zastupnika Bundestaga za izbor na mjesto kancelara, unatoč postizbornoj koaliciji s lijevo orijentiranim Socijaldemokratima (SPD). Odbijanje parlamenta predstavlja neočekivani udarac za novu političku konstelaciju i otvara razdoblje političke neizvjesnosti u najvećoj zemlji Europske unije.
Prema njemačkom Ustavu (Grundgesetz), Bundestag sada ima 14 dana da izabere kancelara apsolutnom većinom glasova svih zastupnika. Ako to ne uspije, predsjednik Savezne Republike Njemačke ima mogućnost ili imenovati kancelara s relativnom većinom ili raspisati nove izbore.
Demokršćanska Unija (CDU/CSU) pobijedila je na nacionalnim izborima održanima u veljači, osvojivši 28,5 posto glasova što je rezultat koji je dovoljan za relativnu pobjedu, ali nedostatan za samostalno formiranje vlade. Budući da se Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP) distancirali od suradnje s Merzom, on je ušao u koalicijske pregovore s SPD-om, koji je ostvario povijesno loš rezultat od svega 16,4 posto, najgori za tu stranku u poslijeratnoj Njemačkoj.
Iako su pregovori rezultirali potpisivanjem koalicijskog sporazuma, očito je da unutar Bundestaga ne postoji jedinstvena podrška za tu političku kombinaciju. Analitičari upozoravaju da bi problem mogao biti unutar same koalicije, dio zastupnika SPD-a navodno nije želio podržati Merza, smatrajući ga previše konzervativnim za partnerstvo s njihovom strankom. Također se nagađa da su neki demokršćanski zastupnici izrazili sumnje u koaliciju koja je mnogima ideološki neprirodna.
Friedrich Merz, bivši bankar i dugogodišnji zastupnik CDU-a, poznat je po svom fiskalnom konzervativizmu i povremeno kontroverznim izjavama. Nakon odlaska kancelarke Angele Merkel, CDU se pokušao redefinirati pod njegovim vodstvom, no ne uspijeva privući širu potporu mimo vlastite baze.
Ukoliko ni Merz ni drugi potencijalni kandidati ne dobiju potrebnu podršku u iduća dva tjedna, Njemačku bi mogli čekati novi izbori, što bi dodatno produžilo razdoblje političke nesigurnosti, s potencijalnim posljedicama za gospodarstvo, energetsku politiku i europsku stabilnost.