U radiše svega biše, u štediše još i više – čuvena je izreka Stjepana Radića, a štednja je aktualna i danas i nije ju pregazilo vrijeme. No, danas je štednju potrebno ‘upariti‘ i s ulaganjem, neke su od poruka s okruglog stola ‘Kako do ušteda i boljih osobnih financija‘ koji se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva održao u srijedu u Zagrebu.
Uoči Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. listopada, na pitanje moderatora skupa, ekonomskog analitičara i novinara Željka Karduma da li i država štedi, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i posebni izaslanik predsjednika Vlade, kazao je kako kontinuirana konsolidacija državnih financija i nedavno dostizanje najvišeg investicijskog rejtinga u povijesti Hrvatske jasno pokazuju da Vlada štedi.
No, država i daje, istaknuo je Milatić. – U posljednjih nekoliko godina koje nisu bile dobre za građana i poduzetnike uložili smo ozbiljna sredstva kako bi im olakšali život. Među rijetkim smo državama u Europskoj uniji koje su imale tako nizak rast cijena energenata. Za subvencije za energente prošle smo godine izdvojili 348 milijuna eura, a ove godine to će biti 320 milijuna eura – naglasio je Milatić. Prema njegovim riječima, Vladi je stalo do toga da se osobna potrošnja građana dodatno podigne, ali su za ekonomski rast bitne i investicije i izvoz.
Besmisleni argument
Kad je riječ o potrošnji građana, Milatić se osvrnuo i na politiku cijenu trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj. Kako je kazao, resorno ministarstvo primijetilo je da su cijene pojedinih proizvoda u Hrvatskoj više nego u inozemstvu. – Znamo da nismo tržište od 45 milijuna ljudi, ali nije normalno da pojedini trgovci prodaju robu u Hrvatskoj skuplje nego na drugim tržištima – izjavio je Milatić. Dodao je kako je besmislen argument da je trošak prijevoza u Hrvatskoj viši zbog njezina zemljopisnog oblika i velikog broja nastanjenih otoka, pa je to uzrok viših cijena.
S druge strane, Josip Muller, kreator aplikacije za akcije i uštede ‘360 Promo‘, smatra kako trgovci koji posluju u Hrvatskoj nemaju loših namjera kad je u pitanju politika formiranja cijena. – Trgovci određuju cijene pojedinih proizvoda na temelju konkurencije na maloprodajnom tržištu, pa pojedine cijene mogu biti drugačije nego u dugim državama – tvrdi Muller iza kojega je, kako kaže, 30-godišnje iskustvo u industriji široke potrošnje. Na temelju tog iskustva osmislio je i aplikaciju koju je do sada preuzelo 190 tisuća građana, a koja omogućava pregled akcijskih cijena proizvoda u trgovačkim lancima. Muller tvrdi kako akcije koje provode trgovci nisu prijevara pomoću koje se potrošačima pokušava ‘utrapiti‘ manje kvalitetna ili roba pred istekom roka trajanja. – Trgovci na taj način pokušavaju unaprijediti prodaju pojedinog proizvoda, kako bi ga kupci prihvatili i naviknuli se na njega – tvrdi Muller.
Unatoč svim dobrim namjerama, zaštita potrošača u Hrvatskoj na posljednjem je mjestu u Europi, prema istraživanju Europske komisije. Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, ističe kako je nekoliko razloga tako lošeg plasmana. – Činjenica jest da imamo mnogo udruga za zaštitu potrošača, ali one se temelje na volonterskom radu često osoba starije životne dobi. Primjerice, u slovenskom savezu za zaštitu potrošača stalno je zaposleno 27 osoba. Drugi je problem što su jedinice lokalne samouprave zakonski obvezne informirati potrošače o njihovim pravima, ali one to ne čine – kaže Knežević koja se problematikom zaštite potrošača bavi već 25 godina.
Mladi pojma nemaju
Knežević je kazala kako je udruga kojoj je na čelu tijekom javnog savjetovanja dala stotinjak prijedloga na novi Zakon o zaštiti potrošača, a prihvaćen je samo jedan. – Neinformirani su potrošači, ali i trgovci – naglasila je Knežević. Posebno loša situacija s informiranošću primjećuje se kod mladih, takozvane ‘Generacije Z‘. – Mladi nemaju pojma o svojim pravima kao potrošači. Istraživanje provedeno 2020. pokazalo je da ne znaju koja su im prava, ali ne žele o njima ni naučiti – navodi Knežević. ‘Generacija Z‘ uči na drugačiji način i prvo razmotre da li im je neka materija zanimljiva, nadovezao se Toni Milun, organizator konferencije ‘Financijska pismenost‘. Kako je pojasnio, sadržaj za ‘Gen Z‘ mora biti prilagođen, a tu iznimno pomaže TikTok.
Kvalitetna osobna financijska situacija temelji se na tri sastavnice; zarađivati više, trošiti pametno te ulagati kako bi novac radio za nas, poručio je Milun. – Za mlade je korisno da rade kako bi shvatili koncept novca i osjetili što znači zaraditi svoj novac – smatra Milun dodavši kako sve razvijene države imaju i financijske pismenije građane.
Ivana Kamenić, zamjenica izvršne direktorice Sektora za poslovanje sa stanovništvom u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) kaže kako iskustva te banke s mladima pokazuju kako im banke postaju zanimljive tek kad im treba kreditiranje.
Pobrinimo se sami
Kad je riječ o kreditima, Željko Kardum je podsjetio da je HPB prvi ponudio fiksiranje kamatne stope na kredite. Ivana Kamenić prisjetila se da je 2015. banka agresivnije krenula u ponudu kunskih kredita. – Iskoristili smo strah potrošača od rizika kojih su postali svjesni kod kredita u švicarcima – ocijenila je Kamenić. HPB je prije godinu dana prvi ponudio i više kamatne stope na štednju. – Gledamo na to kao dio društveno odgovornog poslovanja, ali smo odgovorni i prema našim dioničarima i vodimo računa o profitabilnosti – izjavila je Kamenić. Nije točno da građani mogu samo štedjeti i nemaju gdje investirati, smatra Kristina Ercegović, osnivačica portala ‘Moj novac‘.
– Štednja samo zbog štednje nema smisla, potrebno ju je i investirati. Moramo biti proaktivni, nitko se neće pobrinuti za naše financije i mirovinu – ocijenila je Kristina Ercegović. Posebno je apostrofirala potrebu financijske neovisnosti žena. – Žene su manje sklonije investiranju i riziku, ali kad se na to odluče, uspješnije su od muškaraca – zaključila je Ercegović.