Najnižu mirovinu u Hrvatskoj trenutno prima svaki četvrti umirovljenik, no udio korisnika te zagarantirane mirovine iz godine u godinu se povećava. Od oko 40 tisuća umirovljenika koji su u prvih 10 mjeseci ove godine otišli u mirovinu, čak 15,3 tisuće, odnosno 38 posto dobilo je najnižu mirovinu. S obzirom da najnižu mirovinu u konačnici dobivaju svi oni koji su cijeli radni vijek imali ispodprosječnu plaću, u budućnosti nas očekuje eksplozija najnižih mirovina jer trenutno oko 60 posto zaposlenih prima ispodprosječnu plaću.
- Najniža mirovina je zaštitni institut u mirovinskom osiguranju za osobe koje u svojem radnom vijeku nisu ostvarile prihod koji bi im u starosti osigurao primjeren život te je namijenjena osobama koje su na temelju rada stekle pravo na mirovinu, ali im je iznos ispod minimalnog iznosa utvrđenog propisima o mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti te im se na taj način osigurava prihod u starosti u primjerenom iznosu u visini najniže mirovine - objasnili su iz HZMO kako funkcionira institut najniže mirovine.
Ili jednostavnije rečeno, neovisno o tome jeste li tijekom radnog vijeka bili prijavljeni na minimalnu plaću ili nešto veću od toga, ako je ona bila ispodprosječna, u konačnici ćete dobiti minimalnu mirovinu. Na taj način se stvara vrlo jak poticaj za isplatu dijela plaće na crno jer neovisno o uplaćenim doprinosima isplata ispodprosječnih plaća rezultira potpuno identičnom mirovinom. Osim toga, dodatna nejednakost stvorena je i kroz Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za brojne kategorije osiguranika, pa primjerice vlasnici paušalnih obrta ili poljoprivrednici plaćaju doprinose koji su čak niži od onih za minimalnu bruto plaću.
Izraženo u brojkama, paušalni obrtnik će u 2025. godini plaćati oko 144 eura doprinosa za oba mirovinska stupa, na minimalnu plaću će poslodavac uplatiti mjesečno 169 eura mirovinskih doprinosa, a na plaću koja je na razini od 80 posto prosjeka 300 eura doprinosa. Unatoč tome, sve tri osobe iz ovog primjera mogu očekivati u starosti minimalnu mirovinu.
S obzirom na ove velike razlike o uplatama doprinosa za, u konačnici jednak rezultat, pitali smo Ministarstvo financija hoće li u budućnosti doći do promjena u sustavu mirovinskih doprinosa. Odgovorili su da je u tijeku osnivanja radne skupine za analizu sustava obračuna doprinosa za obvezna osiguranja.
- Zadatak radne skupine je analiza postojećeg sustava doprinosa, predlaganje rješenja za stvaranje održivog sustava financiranja doprinosa i ujednačavanje koeficijenata obračuna doprinosa s pravima koja se ostvaruju. Konkretnije odgovore ćemo imati nakon provedene analize sustava o čemu će ovisiti i povećanje osnovica za obračun doprinosa po svim osnovama - odgovorili su iz Ministarstva financija.