Urbani razvojni fond namijenjen kreditiranju investicijskih ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, koji prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima, predstavljen je na konferenciji posvećenoj Urbanoj agendi za Hrvatsku do 2030. godine u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Ministarstvo je dalo mandat HBOR-u za implementaciju tog programa, a tijekom konferencije ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te predsjednik i član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo i Josip Pavković potpisali su Memorandum o razumijevanju o namjeri provedbe financijskog instrumenta Urbani razvojni fond.
Fond se sastoji od sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i novca HBOR-a, otprilike u omjeru `pola-pola´, a namijenjen je investicijama u javnu infrastrukturu s javnim i komercijalnim sadržajima. Glavno obilježje financijskog instrumenta je kombiniranje kredita i bespovratnih sredstava, a ta sredstva će se moći konzumirati kroz otpis dijela glavnice kredita.
Korisnici ovog instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave, ali isto tako i trgovačka društva, agencije ili ustanove koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i države
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića, pozdravio je okupljene i zahvalio se Ministarstvu i HBOR-u te istaknuo da urbani fond vidi kao priliku za urbane sredine da se nastave razvijati.
Predsjednik Uprave HBOR-a, Hrvoje Čuvalo, istaknuo je urbanizaciju kao novi rastući trend koji donosi mnoge prilike i mogućnosti, ali i potrebu za efikasnom organizacijom gradova, potrebom za korištenjem novih digitalnih i zelenih tehnologija te optimalnim korištenjem javnih kapaciteta. Čuvalo smatra da se sve to može implementirati jedino uz reformu kvalitetnih financijskih podrška.
U pripremi još tri financijska instrumenta
Program predstavljenog financijskog instrumenta počinje sa svojom provedbom do konca lipnja ove godine i do kraja ove godine projekt treba biti operativno uspostavljen. Čuvalo je osim ovog instrumenta najavio i kako HBOR ima u pripremi do konca 2024. godine provedbu još tri financijska instrumenta. Prvi od njih odnosi se na investicije malih i srednjih privatnih poduzetnika u turizam, drugi se odnosi na investicije malih i srednjih privatnih poduzetnika u proizvodnju te treći koji se odnosi na poticanje energetske učinkovitosti privatnih poduzetnika. Svi ovi instrumenti zajedno su teški oko 650 milijuna eura.
- U partnerstvu s HBOR-om razvili smo novi EU financijski instrument isključivo namijenjen financiranju razvojnih projekata gradova, koji će biti u funkciji razvoja zelenih i tehnološki naprednih gradova. Uz 680 milijuna eura iz ITU mehanizma i 250 projekata koji upravo startaju te sada s novim Urbanim razvojnim fondom vrijednim 172 milijuna eura, nikad snažnije podupiremo razvoj gradova - istaknuo je ministar Erlić.
Naime, bespovratnim europskim sredstvima se uglavnom financiraju projekti koji imaju nisku komercijalnu, a veliku društvenu vrijednost, dok ovaj mehanizam daje mogućnost financiranja i komercijalnijih investicija, primjerice koncertnih dvorana i garaža.
Uslijedila je prezentacija Josipa Pavkovića, člana Uprave HABOR-a, tijekom koje je detaljnije opisao financijski instrument `Urbani razvojni fond´ te panel rasprava koju je moderirala Anđela Tadić o financijskim instrumentima i održivom urbanom razvoju tijekom koje su govorile Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondova i financijskih instrumenata; HBOR, Iva Međugorac, voditeljica Odjela za razvoj modela provedbe financijskih proizvoda iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Stefani Mikulec, v.d. pročelnica Upravnog odjela za EU fondove u gradu Zadru, Katarina Vučić, pročelnica gradskog Upravnog odjela za investicije, fondove EU-a i imovinu u gradu Vinkovcima te Andreja Šeperac, ravnateljica, SIMORA – Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije.