Ministri energetike zemalja članica EU danas su se sastali u Bruxellesu ne bi li što prije dogovorili mjere za sprječavanje financijskih posljedica energetske krize. Belgijski premijer Alexander De Croo nedavno je komentirao da se Europa 'suočava s deindustrijalizacijom i ozbiljnim rizikom temeljnih društvenih nemira' zbog energetske krize. Cijene plina više su oko osam puta od prosjeka za ovo doba godine, a u petak su pale čak 8,2 posto, brišući tjedni dobitak.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upravo je zbog tog razloga iznijela nekoliko prijedloga vezanih za smanjenje cijena energenata za potrošače i poduzeća u bloku. Od ograničavanja cijena ruskog plina, ograničavanja profita tvrtki koje proizvode električnu energiju bez plina do provedbe mjera u cijelom bloku s namjerom uštede energije.
Inače, cijenu električne energije diktira cijena najskupljeg energenta koji se koristi za proizvodnju. To je već neko vrijeme plin, čija je cijena dosegnula rekordne razine što je u prvom redu posljedica ruske agresije na Ukrajinu i ruskog korištenja energije kao alata za borbu protiv zapada. Zbog takvog sustava, profitiraju one tvrtke koje u proizvodnji struje ne koriste plin, a profitiraju od velikog rasta cijene električne energije.
Upravo zato, Komisija predlaže da se takvim proizvođačima s niskim troškovima proizvodnje poput nuklearki, vjetroelektrana i elektrana na ugljen prihodi ograniče na 200 eura po megavatsatu, a sve preko toga bi se usmjeravalo prema potrošačima i gospodarstvu. Trenutačne referentne cijene u Njemačkoj su oko 400 do 500 eura za megavatsat.
Ovaj prijedlog ima velike izglede da bude prihvaćen, ali dio zemalja upozorava da to neće biti dovoljno za rušenje cijena električne energije.
Ograničavanje cijena ruskog plina
Komisija je predložila i obvezujuće smanjenje potrošnje za vrijeme vršnih opterećenja, što bi onda smanjilo potrebu za aktiviranjem plinskih elektrana kako bi se zadovoljila povećana potražnja. Dio zemalja članica protivi se tome da smanjenje potrošnje bude obvezujuće.
Jedna od ideja koju zagovara nekoliko država članica jest da se raskine veza između cijene plina i cijene električne energije, što znači da se struja proizvedena iz jeftinih izvora više ne prodaje po cijeni najskupljeg energenta. Komisija nije izišla s takvom idejom, ali je češko predsjedništvo to uvrstilo kao podlogu za raspravu.
Predloženo je da se ograniči cijena po kojoj se uvozi plin iz Rusije. Države koje su jako ovisne o dostavi plinovodom iz Rusije, poput Slovačke i Mađarske pribojavaju se da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao na to reagirati potpunom obustavom isporuke plina prema Europi, dok drugi upozoravaju da bi on to ionako mogao napraviti bez obzira što EU odluči.
Brojne države ovisne o ruskom plinu
Njemačka ne podržava ograničenje cijene ruskog plina jer neke zemlje i dalje ovise o tim opskrbama, poručio je ministar gospodarstva Robert Habeck novinarima u Bruxellesu i dodao da je za ograničavanje jedino ako se zemlje poput Mađarske slažu s tom idejom, ali i da Njemačka trenutno ne može izdržati bez ruskih isporuka.
- Neke zemlje još uvijek imaju ovisnosti koje ih prisiljavaju da koriste ovaj plin. Bilo bi neprikladno reći da Njemačka uvijek poziva na razumijevanje, a za druge države nikada nema razumijevanja - kazao je Habeck.
Austrija je zemlja koja je i dalje ovisna o plinu iz Moskve. Makar je ta ovisnost smanjena, zemlja također ne podupire ograničenje cijene, izjavila je ministrica energetike Leonore Gewessler. Njemačka je također protiv općeg ograničenja cijena plina jer bi takva akcija dala pogrešan signal tržištu. Habeck podržava 'ograničenje cijena za osnovne energetske potrebe', ali potrošači bi trebali platiti više kada njihova potrošnja premaši određeni iznos.
Više od polovice njemačkih birača želi da ministar gospodarstva Robert Habeck zadrži tri preostale nuklearne elektrane u zemlji u pogonu nakon travnja ne bi li se osigurala dostatna količina energije za opskrbu, pokazala je nedavno objavljena anketa. Habeck, koji je član Zelene stranke, ovaj je tjedan najavio da će dvije elektrane biti u rezervi do sredine travnja, a treća zatvorena krajem ove godine kao što je planirano. To je izazvalo brojne kritike, a anketa javne televizije ZDF pokazala je da manje od trećine birača podržava ministrov plan. U anketi je sudjelovalo 1299 birača od šestog do osmog rujna.
Mađarska protiv bilokakvih ograničenja
Luksemburški ministar energetike, Claude Thurmes, rekao je prije sastanka da vjeruje da postoji mogućnost dogovora o prijedlogu za uzimanje viška prihoda od generatore eleketrične energije koji nisu plinski i njihovo korištenje za smanjenje računa energije za potrošače.
- Moramo biti fleksibilni, ali mislim da je to najbolji način da prikupimo ovaj novac s tržišta koji je neopravdan i donesemo ga potrošačima - rekao je Thurmes.
- Mi smo u energetskom ratu s Rusijom - poručio je češki ministar industrije Jozef Sikela na početku sastanka. - Moramo poslati jasan signal da ćemo učiniti sve što je potrebno da podržimo naša kućanstva, naša gospodarstva - dodao je.
Mađarska, zemlja koja je jako ovisna o ruskom plinu i povećala je njegov uvoz, u međuvremenu je poručila da se protivi bilokakvim ograničenjima cijena i smatra da bi takvo nešto bilo protiv europskih i mađarskih interesa. Tamošnji ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je u videu na Facebooku da bi ograničenje cijene plina dovelo do prekida isporuke ruskog plina.