Nova ministrica zdravstva Irena Hrstić imala je svoje vatreno krštenje jučer u Čakovcu i odmah je ‘izgorjela‘. Došla je ugasiti požar u Županijskoj bolnici u Čakovcu, koja je ostala županijska prema  nazivu i području koje pokriva, a zapravo je, kao i sve druge bolnice iz županijskog vlasništva prešla pod državno vlasništvo i upravljanje.

Ustvrdila je kako je župan Matija Posavec ‘duboko ispolitizirao‘ pobunu kirurga. Podsjetimo, deset kirurga dalo je otkaz zbog postavljanja novog šefa kirurgije dr. Roberta Grudića. Posavec je reagirao, tražeći da se ti zahtjevi ispune, te da i novi ravnatelj Nikola Hren, koji je imenovao spornog pročelnika, podnese ostavku. Ravnateljstvo je u opravdavalo svoje kadroviranje, a preko Stručnog vijeća napalo župana. U međuvremenu su na ispomoć u Čakovec dolazili kirurzi iz Zagreba. U ponedjeljak je Grudić ipak podnio ostavku, što je bila prva pretpostavka za povratak pobunjenika. Ministrica se vjerojatno zadovoljna vratila u Zagreb, ali iza nje je ostala politička i činjenična pustoš.

A tko je ispolitizirao hrvatsko zdravstvo? Vladajućoj stranci to je ključni sektor, u kojem kadrovski dominira više nego u ostalim dijelovima državnog i javnog sektora, gdje su prije godinu dana imali veliku većinu sa 39 čelnih mjesta u 74 najvažnije državne institucije, o čemu smo pisali prije godinu dana u tekstu Natpolovična većina u ‘nepolitičkim‘ djelatnostima: Članovi HDZ-a na čelu su 39 od 74 najvažnije državne institucije.

U ožujku 2023. pod krinkom usklađivanja s propisima EU u Zakon o zdravstvenoj zaštiti ubačena je odredba prema kojoj ‘državni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar osniva Republika Hrvatska‘. Time je od početka 2024. vlasništvo svih županijskih bolnica prebačeno u vlasništvo države. Paralelno s vlasništvom preuzeta su i upravljačka prava, s obzirom da je novom odredbom propisano da predstavnici države imaju većinu u upravnim vijećima.

To je pak značilo seriju kadrovskih promjena na čelu zdravstvenih ustanova. Doduše, HDZ je i prije toga imao kontrolu nad većinom zdravstvenih institucija, ali sad dilema više nema.

Nitko nije član neke druge stranke

Od 33 državne bolnice, ravnatelji su u 19 slučajeva članovi HDZ-a, a u još tri slučaja javno se deklariraju kao bliski HDZ-u. Ova stranka imala je još veću prevlast do prošle jeseni, prije smrti ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića, te uhićenja ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb (‘Klaićeve‘) Gorana Roića i odlaska Ivane Hrstić sa čela Opće bolnice Pula na ministarsku poziciju umjesto uhićenog Vilija Beroša. Njihovi ‘nasljednici‘ još nisu ispunili imovinske kartice, pa se ne zna njihova stranačka opredijeljenost, ali dosad se nisu stranački izjašnjavali.  

Kako god, uz ovih četvero novoimenovanih još samo sedmero ravnatelja smatraju se nestranačkima. Tako osim HDZ-ove nadzastupljenosti na čelu državnih bolnica imamo još jedan fenomen – nitko nije član neke druge stranke (ili bar ne smije to javno demonstrirati, kako ne bi bio isključen iz svih kadrovskih kombinacija).

U tom kontekstu vraćamo se na izjavu ministrice Hrstić u Čakovcu:

- Ta je priča duboko ispolitizirana, ali naglašavam da nije ispolitizirana od kolega koji su izražavali svoje nezadovoljstvo. To nezadovoljstvo je trebalo biti riješeno između kolega i samog ravnatelja. Ovdje sam jer ne želim dozvoliti da se ta priča širi na nacionalnom nivou i da se širi kroz čistu politiku jer politike u biranju rukovodstva i djelatnika nema i neće biti – ustvrdila je Hrstić na sastanku s pobunjenim kirurzima i predala riječ ravnatelju bolnice Nikoli Hrenu koji je u listopadu prošle godine imenovan umjesto nestranačkog Igora Šegovića. Hren u nastavku pregovora u utorak nije prihvatio dodatne kadrovske zahtjeve pobunjenih kirurga, pa se međimurska saga nastavlja. 

A u nastavku možete pogledati i koju stranačku iskaznicu ima ravnatelj čakovečke bolnice.