Mirovine u Europi: Penzije rastu presporo, Hrvatska na dnu

Unatoč reformama i poboljšanjima, budućnost mirovinskih sustava u Europskoj uniji ostaje neizvjesna. Velike razlike u visini mirovina među državama članicama i znatna rodna nejednakost potvrđuju potrebu za dubljom strukturnom prilagodbom. Mirovine su glavni izvor prihoda za većinu starijih osoba u Europi. Prema podacima OECD-a (Pensions at a Glance 2023), u brojnim europskim zemljama javni transferi, uključujući državne mirovine i druge socijalne naknade čine više od 70 posto ukupnog bruto prihoda osoba starijih od 65 godina, a u nekima prelaze i 80 posto.

Međutim, visina tih prihoda značajno varira među državama. Prema Eurostatu, prosječna godišnja potrošnja na starosne mirovine po korisniku u EU-u iznosila je 16.138 eura u 2022. godini, odnosno oko 1.345 eura mjesečno. No iza prosjeka krije se izražen geografski i ekonomski nesrazmjer.

Najviše i najniže mirovine

U Europskoj uniji, najniže prosječne godišnje mirovine zabilježene su u Bugarskoj (3.611 €), dok su najviše isplaćene u Luksemburgu (31.385 €). Kada se u analizu uključe zemlje Europske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) i kandidati za članstvo u EU-u, raspon je još izraženiji pa iznosi od 1.648 eura u Albaniji do 35.959 eura u Islandu.

Norveška i Danska također prelaze prag od 30.000 eura godišnje po korisniku, dok su Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) znatno iznad prosjeka EU-a. Ove zemlje karakterizira dugoročno stabilno financiranje mirovinskih sustava, uz visoke stope zaposlenosti i veći udio doprinosa u BDP-u.

Južna Europa iznad istoka

Italija, Francuska, Španjolska i Njemačka kao najveća gospodarstva u EU se i dalje nalaze iznad prosjeka Unije kada se priča o mirovinama. Italija prednjači s 19.589 eura, dok Njemačka ima najnižu prosječnu mirovinu u skupini (17.926 €).

S druge strane, na začelju ljestvice dominiraju zemlje jugoistočne Europe i kandidati za članstvo. Uz Albaniju, najniže mirovine bilježe se u Turskoj (2.942 €), Bosni i Hercegovini (3.041 €), Srbiji (3.486 €), Crnoj Gori (3.962 €), Slovačkoj (4.753 €) i Hrvatskoj (4.940 €).

Kada se pak pogledaju mjesečne isplate vidimo kakav jad je zadesio mnoge penzionere u južnom dijelu Europe i na Balkanu. Tako je prosječna mjesečna isplata u Albaniji samo 137 eura, u Turskoj 245 eura, BiH 253 eura, Srbiji 291 euro, Crnoj Gori 330 eura, Slovačkoj 396 eura a u Hrvatskoj 412 eura. Sjetite se tih 412 eura mjesečno kada sljedeći put s televizije bude slušali hvalospjeve o rastu BDP-a.

Kupovna moć ublažava razlike

Nominalne razlike u mirovinama djelomično se smanjuju kada se uzmu u obzir razlike u životnim troškovima, odnosno kada se podaci izraze u standardima kupovne moći (PPS). Tako se omjer između najviše i najniže mirovine u EU-u smanjuje s 8,8:1 u nominalnim vrijednostima na 3,5:1 u PPS-u. Najviši prosječni iznos u PPS-u bilježi se u Austriji (21.162 PPS), dok najniži pripada Slovačkoj (5.978 PPS). Kada se uključe i nečlanice EU-a, Albanija je ponovno na dnu s 3.019 PPS, dok Turska s 8.128 PPS-a nadmašuje nekoliko članica Unije.

U 2022. godini, nominalni pad prosječnih mirovina zabilježen je u samo tri države – Turskoj, Irskoj i Grčkoj i to u rasponu manjem od 5 posto. U Turskoj je pad rezultat snažne deprecijacije nacionalne valute. Nasuprot tome, Bugarska je imala najveći rast (33%), a zatim Češka (16%). Dvoznamenkasti rast zabilježen je i u Latviji, Litvi, Crnoj Gori i Rumunjskoj, dijelom kao rezultat mirovinskih reformi, dijelom kao odgovor na inflaciju.

Prema Izvješću o adekvatnosti mirovina 2024. koje su izradili Europska komisija i Odbor za socijalnu zaštitu, zamjenske stope mirovina omjer između mirovine i prethodnih radnih primanja nastavit će se smanjivati u idućim desetljećima. Time raste rizik da buduće generacije umirovljenika neće moći zadržati dosadašnji životni standard. Već danas je više od 20 posto osoba starijih od 65 godina u EU-u,  odnosno oko 18,5 milijuna ljudi izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Taj broj raste zbog kombinacije demografskih trendova i povećanja relativnog siromaštva.

Žene s 26 posto nižim mirovinama

Rodna nejednakost u mirovinama posebno zabrinjava. Žene u prosjeku primaju 26,1 posto niže mirovine od muškaraca, a 5,3 posto žena starijih od 65 godina uopće nema pravo na mirovinu. Ova razlika proizlazi iz niza faktora: niže plaće tijekom radnog vijeka, prekidi karijere zbog skrbi o djeci ili starijima, te veći udio žena u nesigurnim i nepunim radnim oblicima.

Europi se budućnost ne čini tako svijetla i bistra. EU se suočava s kombinacijom demografskog starenja, promjena u strukturi tržišta rada i fiskalnih izazova koji sve snažnije opterećuju održivost mirovinskih sustava a bez daljnjih strukturnih promjena, pitanje adekvatnosti i pravednosti mirovina ostat će ključno političko, ekonomsko i socijalno pitanje u desetljećima koja dolaze.