Biznis i politika
StoryEditor

MIT O DOMAĆEM BDP-u: Hrvatska je rasla najbrže u zadnjem kvartalu, ali na dulji je rok pri dnu tranzicijskog EU-a

02. Prosinac 2023.
U prvih deset godina u EU-u sporije od Hrvatske rasla je samo Slovačka. Plenković je u svom mandatu uspio prestići još samo slovenski rast. Ostaje labava utjeha rasta BDP-a po stanovniku, ali ponajprije zbog doznaka iz inozemstva, koje su prošle godine imale 6,7 posto udjela u BDP-u

Domaći statističari opet su prošli utorak lansirali jedan optimističan podatak. BDP u trećem kvartalu narastao je 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom na to da je riječ o najobilnijem tromjesečju, u kojem je i špica turističke sezone, dodatno veseli što je rast veći nego u prva dva kvartala (1,6 posto, odnosno 2,6 posto). Realna stopa rasta sa sezonski prilagođenim podacima još je veća – tri posto. Premijer Andrej Plenković nije propustio poentirati usporedbom s dosad objavljenim podacima Eurostata za 23 članice EU-a, prema kojima je Hrvatska u proteklom tromjesečju rasla najbrže, a prvi pratitelji su Cipar (+2,2%) i Rumunjska (+2,1%).

– Tomu su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije. Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku realnog rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Usto, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz realizaciju reformi i korištenje europskih sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva – pohvalio se Plenković.

Između izvoza i investicija

Doduše, upućeni ekonomisti godinama ponavljaju da Hrvatska treba rast veći od tri posto i da bi ga mogla bez problema ostvarivati kad bi se država ‘uštimala‘ – štedljivijim ponašanjem i uzimanjem manje novca od poduzetnika i svih građana te poticajnijom poreznom politikom, boljim upravljanjem državnim poduzećima i cijelim imovinskim portfeljem te iskorjenjivanjem korupcije bez držanja figa u stranačkim džepovima.

No i godišnji rast od 2,8 posto (odnosno tri posto sezonski prilagođeno) u vrijeme kad eurozona i cijeli EU stagniraju nije loš, premda se nakon uspješne turističke sezone moglo očekivati da bi porast u odnosu na prethodni kvartal mogao biti i veći od ostvarenih 0,3 posto. Međutim, struktura BDP-a otkriva i neke upozoravajuće trendove. Opet je najveći doprinos rastu došao od potrošnje kućanstava, ohrabrenih dizanjem plaća u državnom i javnom sektoru i Vladinim intervencijama. Rasli su i prihodi i potrošnja države. U svemu tomu najbolji je podatak da su bruto investicije u fiksni kapital rasle stopom od čak 6,1 posto. Usporedbe radi, najveći rast u toj kategoriji (18,1%) zabilježen je u drugom kvartalu 2021., kad je aktiviran niz investicija – posebno u turističkom sektoru – zaustavljenih u pandemiji. No aktualno investiranje trebalo bi se u budućnosti vidjeti u nekim drugim stavkama, ponajprije izvoznim. A upravo izvoz robe i usluga imao je od srpnja do rujna najveći podbačaj. Razočaravajuća je stagnacija usluga (-0,5%), u koje ulazi i turizam, a koje su u predsezoni rasle 9,2 posto. Još je dramatičniji pad robnog izvoza od 20,4 posto, što se nadovezalo na prethodno tromjesečje (-9,3%).

Problemi stigli iz Europe

Čini se da su ti podaci dobrim dijelom ‘bogomdani‘, odnosno imaju razloge na koje ne možemo utjecati. Upravo se u njima očitava stagnacija ostatka EU-a, posebno naših glavnih partnera, prije svih Njemačke, Austrije i Italije. Domaći poduzetnici već mjesecima upozoravaju na veliki pad narudžbi, posebno u graditeljstvu i komplementarnim industrijama – metalskoj i drvnoj. Ista priča prelila se na turizam. Kad u domicilnim državama ne ide dobro, ljudi manje troše na godišnji odmor. Pa je nakon ohrabrujuće predsezone u srpnju zabilježeno 4,6 posto manje noćenja Nijemaca nego godinu prije, da bi pad u kolovozu narastao na 5,2 posto, a u rujnu na 5,8 posto.

Treba reći da je Hrvatska dosad ipak još rasla na krilima postpandemijskog oporavka (nakon dramatičnog pada u lockdownu 2020.). No gdje smo prema BDP-u kad se pogleda malo dulje razdoblje? Prošle je godine, u odnosu na 2019., hrvatski BDP narastao 21,9 posto, a kad se gleda desetljeće u EU-u, rast je od 2013. godine 52,7 posto. Ili, prema Plenkovićevoj metodi, u njegovim mandatima na čelu triju vlada, od 2016. do 2022. BDP je narastao za velikih 43,3 posto. To na prvi pogled nije loše čak i kad se u obzir uzme inflacija u tom razdoblju.

Do prosjeka EU-a oko 2060.?

Takvi podaci svakako dobro dođu u promotivne, političke svrhe, i ne sumnjamo da će biti korišteni u predizbornoj kampanji. No na HDZ-ovim predizbornim skupovima zasigurno se neće izvikivati usporedbe s drugim državama. Doduše, u sva tri slučaja Hrvatska je rasla brže od većine ‘stare Europe‘, i od prosjeka EU-a, odnosno eurozone. Međutim, naši glavni konkurenti su iz ‘nove Europe‘, odnosno deset tranzicijskih država ‘tri mora‘ – između Jadrana, Baltika i Crnog mora. U toj konkurenciji stvari ne stoje tako sjajno. U deset godina manje od hrvatskog rastao je samo slovački BDP.

U Plenkovićevoj eri sporije je rastao još samo slovenski BDP, a u usporedbi s pretpandemijskim vremenom manje od hrvatskog BDP-a rastao je – uza slovački i slovenski – još samo mađarski. Bugarska i Rumunjska su, primjerice, udvostručile BDP i rasle gotovo dvostruko brže od Hrvatske. U prvom hrvatskom desetljeću u EU-u rang-lista tranzicijskih i drugih država prema BDP-u se zgusnula. Hrvatska je u EU ušla s BDP-om per capita na razini 40 posto prosjeka EU-a, a danas smo na oko 50 posto. Nastavi li se hrvatski rast od oko 3,4 posto na godinu (koliko je prosjek od 2013. do 2022.) te ako ostatak EU-a zadrži isti trend rasta, Hrvatska bi sustigla prosjek EU-a oko 2060. godine.

Međutim, to je tek utjeha. Uostalom, Hrvatska je najveći rast per capita imala u posljednje dvije godine, tek nakon što su statističari obračunali egzodus nekoliko stotina tisuća ljudi, koji sad šalju novac iz inozemstva (prošle godine više od pet milijardi eura, odnosno 6,7 posto BDP-a), ali ne ulaze u broj stanovnika. 

14. veljača 2024 17:37