Nema onoga tko se nije susreo s vječnim dvojbama: generički ili izvorni lijek i bezreceptni ili recepni, no za stručnjake dvojbi zapravo nema. Mitovi koji se mogu čuti o njima za znalce su doista mitovi jer su jasne prednosti generičkih i bezreceptnih lijekova.
Potvrda kvalitete
Generički lijek sadrži iste djelatne tvari u istoj količini kao izvorni lijek te dolazi u istom obliku kao izvorni lijek, jasan je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska. Iako generički lijek ima različiti naziv u odnosu na izvorni lijek, Furjan je rekao da sigurnost i djelotvornost generičkog lijeka moraju biti i jesu jednake onima izvornog lijeka. Podsjeća da se često može čuti mit da generički lijekovi nisu istovjetni originalnima te da su lošije kvalitete jer su jeftiniji, što nije točno.
– Generički lijek ima isto djelovanje kao i originalni, jednako je učinkovit i siguran te mu je glavna prednost upravo to što omogućuje pristupačnije liječenje svima. Farmaceutska industrija jedna je od najreguliranijih u svijetu, a proizvođači svih lijekova, i generičkih, mjerodavnim tijelima podnose opsežnu dokumentaciju kako bi se potvrdilo da je lijek kvalitetan, djelotvoran i siguran. Razlika u cijeni nastaje jer prije izlaska na tržište originalni odnosno novi lijek mora proći niz pretkliničkih i kliničkih skupih i dugotrajnih ispitivanja djelotvornosti i sigurnosti. U slučaju proizvodnje generika upotrebljavaju se već ispitane ljekovite tvari, nisu potrebna početna istraživanja te je njihov razvoj brži.
A kada govorimo o prednostima uzimanja bezreceptnih lijekova, treba navesti ulogu i povećanje odgovornosti pacijenta u vlastitom liječenju, smanjen pritisak na liječnike te financijsko rasterećenje zdravstvenog sustava. Ali, pacijenti često nisu adekvatno educirani, što povećava mogućnost pogrešne primjene bezreceptnog lijeka u vidu pogrešne indikacije, doze, neodgovarajuće duljine i načina primjene. Mogući su i neželjeni učinci zbog interakcije s drugim lijekovima, dodacima prehrani i određenom hranom te prikrivanja važnih simptoma i komplikacije bolesti, zbog čega se pri njihovu izdavanju nužno savjetovati s magistrom farmacije – smatra Furjan.
I Marko Đerek, član Uprave Belupa, naglašava da generički lijekovi imaju potpuno jednaku aktivnu tvar i iste su kvalitete kao i originalni lijekovi te se uz jednako doziranje primjenjuju na isti način za iste indikacije, a dostupni su u istom farmaceutskom obliku.
Rasterećivanje sustava
Pacijenti, tvrdi, krivo pretpostavljaju da je riječ o manje sigurnim lijekovima lošije kvalitete u odnosu na izvorni lijek, što je najčešće posljedica njihove niže cijene zbog smanjenog troška razvoja.
– Generički su lijekovi sigurni za korištenje, što u konačnici davanjem odobrenja za stavljanje lijeka u promet potvrđuju i regulatorna tijela. Veća potražnja za bezreceptnim lijekovima nastaje zbog njihove dostupnosti pacijentima bez potrebe posjeta liječniku, što bitno štedi vrijeme.
Budući da je riječ o sigurnim lijekovima koji se upotrebljavaju za ublažavanje manje ozbiljnih stanja i bolesti (blage do umjerene boli, povišene tjelesne temperature, prehlade, kašlja, blažih alergijskih reakcija), njihovom primjenom rasterećuje se i zdravstveni sustav. S druge strane, uvijek treba biti svjestan da postoje rizici samoliječenja odnosno neprepoznavanja ozbiljnijih stanja zbog kojih se pacijent mora obratiti liječniku – upozorava Đerek.
I magistra farmacije u Ljekarnama Joukhadar Nikolina Antolić objašnjava da je za svaki generički lijek utvrđena bioekvivalencija, odnosno kliničkim ispitivanjima na bolesnicima pokazana je istovjetnost izvornom lijeku.
– Da bi proizvođač izvornog lijeka uspio vratiti svoja ulaganja, izvorni lijekovi imaju znatno višu cijenu. No nakon isteka patentne zaštite, na tržištu se najčešće pojavljuju generički lijekovi, čiji je razvoj bitno jednostavniji i svodi se na spomenuto ispitivanje bioekvivalencije, što je manje financijski zahtjevno. Kad regulativna tijela ocijene određeni lijek visokim stupnjem sigurnosti, lijek se tada može naći u bezreceptnom režimu izdavanja. Razlog za veću uporabu bezreceptnih lijekova možemo pronaći i u modernom stilu života, u kojem se lakše okrenuti potrošnji i kupnji lijeka. Dio krivnje snosi i njihova promidžba, koja je dopuštena prema građanstvu u odnosu na receptne lijekove, koji se mogu reklamirati samo prema zdravstvenim djelatnicima – uočava Antolić.