Mladi izvan tržišta rada: Ekonomski rizik za cijelu Europu

Kaže se da mladi ljudi predstavljaju najvrjedniji kapital svake zemlje, oni su pokretači inovacija, gospodarskog rasta i društvenih promjena. No, kada veliki dio njih ostane izvan posla, škole ili bilo kakve obuke ili edukacije, riječ je o ozbiljnom ekonomskom i socijalnom problemu.

Prema najnovijim podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u Europi iznosila je 5,9 posto, dok je u državama eurozone nezaposlenost nešto viša i doseže 6,2 posto. Unatoč relativno stabilnim kretanjima na razini cijele Unije, razlike među pojedinim državama ostaju velike. Najvišu nezaposlenost i dalje bilježi Španjolska s 10,9 posto, dok su odmah iza nje Finska (9,1%), Švedska (8,5%) te Grčka i Estonija s po 8,3 posto. Na drugom kraju ljestvice, najmanju nezaposlenost imaju Malta i Češka s tek 2,7 posti, a slijede Poljska i Bugarska sa po 3,3 posto. U Hrvatskoj ta stopa iznosi 4 posto, prema zadnjim podacima DZS-a.

Izgubljena generacija

Posebno zabrinjava nezaposlenost mladih do 25 godina, koja se zadržava na dvoznamenkastim razinama. U lipnju je u eurozoni iznosila 14,1 posto, dok je na razini EU dosegnula 14,7 posto. To znači da je oko 2,857 milijuna mladih u EU bez posla, od čega 2,241 milijun u zemljama eurozone.

Ti podaci pokazuju da dvije trećine europskih zemlja još uvijek nije ispunilo cilj europske unije, a taj je smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju na manje od devet posto do 2030. godine. Takva mladež koja ne radi, ne školuje se i ne osposobljava nazvana je NEET.  To predstavlja akronim koji znači 'nije u radnom odnosu, ne obrazuje se i ne osposobljava'. Prvi su ga upotrijebili istraživači u Ujedinjenom Kraljevstvu 80-ih godina 20. stoljeća a prihvaćen je 2010. kao pokazatelj trenda na koji je upozorio Odbor za zapošljavanje Europske komisije.

Podaci koje je prikupio Euronews pokazuju goleme razlike između zemalja. Dok na sjeveru i zapadu mladi brzo pronalaze svoj put, jug i istok Europe i dalje nose teret 'izgubljene generacije'.

Cilj je jasan, stvarnost ne

U 2024. godini 11 posto Europljana u dobi od 15 do 29 godina bilo je NEET. Ambicija EU-a jest taj udio svesti ispod 9 posto do kraja desetljeća. Međutim, dosad je tek 11 od 34 europske zemlje ispunilo cilj, pokazuju podaci Eurostata a razlike su dramatične. U Nizozemskoj je izvan sustava obrazovanja i rada samo 4,9 posto mladih, dok u Rumunjskoj taj udio skače na 19,4 posto. OECD u svom izvješću za Rumunjsku upozorava da je loša kvaliteta obrazovanja ključni uzrok pa bez dobrih temelja, mladi teško pronalaze put do tržišta rada.

Ako se u obzir uključe zemlje kandidatkinje za EU, Velika Britanija i EFTA države, slika postaje još mračnija. Turska bilježi najvišu stopu, čak 25,9 posto mladih je NEET, dakle više od svakog četvrtog. Odmah iza nje je Bosna i Hercegovina s 22,2 posto. Obje zemlje pregovaraju o članstvu u Uniji, a ovakvi podaci jasno pokazuju da im predstoji dugačak put.

Sjever uspješan, jug zaostaje

Geografski obrasci su također prilično jasni. Južna i jugoistočna Europa daleko su slabiji učenici u ovoj priči, dok se sjever i zapad nameću kao pozitivni primjeri. Osim Turske i BiH, iznad prosjeka EU-a nalaze se Rumunjska (19,4%), Italija (15,2%), Srbija (14,9%), Litva (14,7%), Grčka (14,2%) i Bugarska (12,7%). Vrlo blizu je i Hrvatska s 10, 6 posto.

Čak i među najvećim gospodarstvima Unije razlike su vidljive. Italija prednjači s 15,2 posto, dok Francuska (12,5%), Velika Britanija (12,1%) i Španjolska (12%) također imaju stope iznad prosjeka. Njemačka je pak pozitivan izuzetak, s tek 8,5 posto mladih izvan posla ili obrazovanja.

Najbolji primjeri

Najuspješniji su Nizozemska (4,9%), Island (5,0%), Švedska (6,3%), Norveška (6,8%), Malta (7,2%), Irska i Slovenija (7,6%). Ove zemlje nude jasne modele: sustavno povezivanje obrazovanja i tržišta rada, dualni obrazovni programi i snažna podrška mladima pri ulasku na tržište.

Kontrast između Nizozemske i Turske je zapanjujući. OECD u svom izvješću za Tursku ističe ključne slabosti, raskorak između vještina koje poslodavci traže i onih koje studenti stječu na sveučilištima te nizak udio STEM diplomiranih. To rezultira visokom nezaposlenošću čak i među visokoobrazovanima.

Prosječno u EU-u 10 posto muškaraca i 12,1 posto žena spada u kategoriju NEET. Razlika od 2,1 postotnih bodova možda ne zvuči dramatično, ali iza nje se kriju duboki strukturni problemi. Turska bilježi najveću razliku, 36,4 posto mladih žena je NEET, naspram 15,8 posto muškaraca, znači, gotovo dvostruko više. U Rumunjskoj je riječ o 25,2 posto žena i 14 posto muškaraca, dok u Češkoj razlika prilično velika u korist muškaraca (13,3% žena naspram 3,9% muškaraca).

Međutim, postoje i suprotni primjeri. U pet zemalja, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Estoniji i Belgiji, muškarci češće završavaju kao NEET-ovi nego žene. Nordijske zemlje pritom prednjače, što otvara pitanje različitih obrazaca socijalnih politika i rodnih uloga.

Nezaposleni ili neaktivni?

Podaci otkrivaju i drugu važnu dimenziju,  mladi koji su NEET nisu nužno nezaposleni. Dva su glavna razloga, ili aktivno traže posao, ili su izvan radne snage. U većini zemalja prevladava potonji slučaj. Na razini EU-a 4,2 posto mladih je nezaposleno, dok ih 6,9 posto jednostavno ne sudjeluje u tržištu rada. Turska se opet ističe kao predvodnik negativnih podataka pa službena nezaposlenost među mladima iznosi tek 5,9 posto, no čak 20 posto mladih je izvan radne snage. Sličan obrazac bilježi Rumunjska (14% izvan radne snage, 5,4% nezaposlenih). Italija, Litva i Bugarska također imaju više od 10 posto mladih potpuno izvan tržišta.

Poseban problem predstavlja položaj žena. One u pravilu češće ispadaju iz radne snage. U EU-u 8,5 posto žena i 5,3 posto muškaraca nalazi se u toj situaciji. U Turskoj je razlika ekstremna,  gotovo svaka treća mlada žena (30,5%) izvan je tržišta rada. Rumunjska slijedi s 21 posto. Razloge je jasno identificiralo istraživanje turskih znanstvenika iz 2023., spol i bračni status snažno povećavaju rizik od ispadanja s tržišta rada. Tradicionalne uloge, kućanski poslovi, briga o djeci i starijima pak guraju mlade žene izvan svijeta rada, čak i ako su obrazovane.

Ovi podaci pokazuju veliki stopu NEET populacije u Europi što za stari kontinent nikako nije dobro. Nije pitanje samo socijalnih izazova već i gospodarstva u kontinuitetu. Europa si ne može dopustiti 'izgubljenu' ili 'propuštenu' generaciju jer to znači i izgubljeni kapital, i ljudski i ekonomski. Sjever je rješenja našao, a na jugu je da krene sjevernjačkim stopama dok još stigne.