Mlinski biznis: Bitka za prevlast na tržištu brašna nastavlja se, Granolio je u vodstvu

U nedostatku javno dostupnih podataka o kapacitetima mlinske industrije u Hrvatskoj, odobrenjem AZTN-a tvrtki Granolio za preuzimanje mlinskog biznisa osječkog Žita barem smo doznali da Granolio nema prevladavajući udjel u proizvodnji brašna te da ga neće imati i nakon što svojem poslovanju doda još dva mlina.

Ipak, Granolio je i dosad bio najveći proizvođač brašna u Hrvatskoj, čiji su mlinovi Farina i Kopanica ukupnoga dnevnoga kapaciteta proizvodnje od 540 tona, što bi hipotetski, pod uvjetom da proizvode svakog dana u godini, značilo da iz njih može izaći blizu 200 tisuća tona brašna na godinu. S mlinovima u Đakovu i Županji koje preuzima od Žita, a čiji nam kapaciteti nisu poznati, vjerojatno se približava proizvodnji brašna na razini hrvatskih godišnjih potreba, koje su oko 300 tisuća tona.

Ako ta pretpostavka nije posve točna, vjerujemo da točno naslućujemo što je Hrvoja Filipovića, većinskog vlasnika i predsjednika Uprave Granolija, motiviralo za kupnju još dva mlina – vlasničko spajanje dvaju njegovih najvećih konkurenata u proizvodnji brašna. Nedavnim ulaskom u vlasničku strukturu Čakovečkih mlinova, naime, sisačka tvrtka Mlin i pekare svom je mlinu, kapaciteta proizvodnje brašna od 105 tisuća tona na godinu, pridružila i mlinska postrojenja u Čakovcu i Donjem Kraljevcu, čiji je ukupan kapacitet 80 tisuća tona. Drugim riječima, obitelj Plodinec, većinski vlasnik Mlina i pekara, s dostignutim kapacitetom od 185 tisuća tona zapuhala je Granoliju za vratom.

Ukratko, umjesto donedavna četiri velika igrača u proizvodnji brašna sada imamo samo dva, Granolio te Mlin i pekare. Već njihovi kapaciteti premašuju potrebe hrvatskog tržišta za brašnom. Ostalim mlinovima industrijske proizvodnje, a prema posljednjim podacima iz 2022. godine još ih je 40, ostaju mrvice te, ako im se posreći, da ih jedan od vodećeg dvojca s vremenom preuzme.