S posljednjim danom ovogodišnjega kolovoza ugašena je mrežna stranica Abrakadabra.com, Fortenovina internetska trgovina za neprehrambene proizvode. Projekt koji je u Agrokoru pokrenut 2016. imao je ambiciju postati jedan od vodećih igrača u online trgovini u jugoistočnoj Europi. No nakon Agrokorova kraha, koji je uslijedio 2017., razvoj internetske trgovine, novoga biznisa koji se još nije bio pošteno ni osovio na svoje noge, bio je zadnja rupa na svirali kojom su se tijekom priprema za postizanje nagodbe s Agrokorovim vjerovnicima bavili povjerenici, a sličan je pristup Abrakadabri ostao i nakon formiranja Fortenove.
Fortenovina tvrtka A007 plus, putem koje je poslovala Abrakadabra, nikada se nije uspjela ni približiti prihodu od dvadesetak milijuna eura, koliko je bilo planirano da će ostvariti još u prvoj godini poslovanja. U posljednjih pet godina, doduše, prihodi su joj postojano rasli, sve do 5,3 milijuna eura u prošloj godini, ali postojano je rastao i gubitak u poslovanju, koji je lani bio veći od dva milijuna eura. S obrazloženjem da je razlog Abrakadabrina gašenja ‘rezultat strateških promjena i fokusiranja na osnovne djelatnosti, a temeljeno na dugoročnome poslovnom smjeru Fortenova grupe‘, ta je priča ljetos završena. Unatoč svemu Abrakadabra je, prema podacima poslovanja tvrtke A007 plus za prošlu godinu, sve do gašenja zapravo bila peta po veličini među čistim internetskim trgovinama registriranima u Hrvatskoj, odnosno onima koje nemaju i vlastitu fizičku trgovinu.
Tržište još ispod milijarde eura
Prema podacima njemačkog ECDB-a, specijalizirane tvrtke za analizu podataka o e-trgovini, globalno tržište internetske trgovine trenutačno vrijedi oko 4,2 bilijuna eura. Hrvatska ‘mala kap‘ u tome, također prema ECDB-ovim podacima, ove će godine dosegnuti oko 825 milijuna eura, oko pet posto više nego lani, po čemu je sedamdeseto najveće tržište za e-trgovinu na svijetu. Kažu da udio online prodaje na hrvatskome maloprodajnom tržištu sad iznosi 7,2 posto, a procjenjuju da će do 2028. porasti na 10,1 posto i da će tada iznositi 964 milijuna eura. Online udio odnosi se na udio maloprodajnog volumena koji se obavlja internetom. To uključuje kupnju putem stolnog računala, tableta ili pametnog telefona, web-stranice ili aplikacije. U obzir se uzima samo maloprodaja fizičke robe.
Najnoviji ECDB-ovi podaci kažu da je u srpnju ove godine prihod hrvatskog tržišta e-trgovine bio malo iznad 61 milijun eura, što je u odnosu na ovogodišnji lipanj rast od 1,4 posto (bit će da čak i u razdoblju sezonskih snižavanja cijena Temuova agresivna reklamna kampanja daje rezultate). U posljednjih dvanaest mjeseci, kažu njemački analitičari, najveći promet na hrvatskom tržištu e-commercea ostvaren je prošloga studenoga, a najmanji u veljači ove godine.
Statista, druga globalna platforma za podatke i poslovnu inteligenciju, također iz Njemačke, barata, međutim, prilično višim iznosima kad je u pitanju hrvatsko tržište e-trgovine. Prema njezinim podacima, naime, ono će u ovoj godini ostvariti nešto više od 1,3 milijarde eura, a do 2028. moglo bi narasti do 1,7 milijardi eura prihoda. Razlika proizlazi iz metodologije obrade podataka jer ECDB obračunava samo B2C prodaju fizičkih proizvoda s uključenim PDV-om, a isključuje B2B prodaju, C2C prodaju, povrate, nadoknade za oštećenu ili izgubljenu robu i tomu slično.
Kombinacija fizičke i internetske prodaje
Hrvatski Državni zavod za statistiku ne pravi razliku između fizičke i online maloprodaje, pa možemo samo pretpostaviti da je ECDB-ov izračun prometa koji hrvatski stanovnici ostvaruju internetom realniji od podatka koji iznosi Statista. Važnije je pritom upozoriti na to da će većina ovogodišnjeg, kao i očekivanog, iznosa u iduće četiri godine biti ostvarena u stranim e-trgovinama, među kojima su globalni giganti poput kineskih platformi AliExpressa i Temua, koji u posljednje vrijeme diljem svijeta doslovno jedu konkurenciju za doručak, te američki Amazon. Za suprostavljanje tim internetskim divovima u e-trgovini hrvatski internetski trgovci nemaju na raspolaganju njihovo oružje, prije svega nevjerojatno veliku dobavljačku moć koja im omogućuje hvatanje online kupaca na mamac niskih cijena, a da pritom i dalje ostvaruju visoke profite. No imaju domaći internetski trgovci i nekoliko svojih prednosti, a koje su to pročitajte u tisakanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.