Ovogodišnjim izdanjima obveznica od 3,35 milijardi eura, Hrvatska je pokrila gotovo 80 posto ovogodišnjih bruto potreba za financiranjem. Štoviše, Hrvatska je do sada primila 5,5 milijardi eura grantova iz EU fondova, a ove je godine u planu povlačenje još jedne tranše vrijedne 700 milijuna eura, što ne podiže ni deficit ni javni dug već je riječ o prihodu, koji može smanjiti deficit.
U ovoj te idućoj godini bruto potrebe za financiranjem iznose oko 11 posto BDP-a, što je najniža razina u 15 godina (od 2008.), a Ministarstvo financija raspolaže proračunskom rezervom od oko sedam posto BDP-a. To efektivno već sada spušta neto javni dug znatno ispod maastriške granice od 60 posto BDP-a.
Iako pogoršanje uvjeta veleprodajnog financiranja nosi određenu neizvjesnost po pitanju uvjeta (re)financiranja oko 3,25 milijardi eura dospijeća u idućih šest mjeseci, smatramo da članstvo u euro području, snažniji srednjoročni izgledi rasta produktivnosti i BDP-a, bolja no očekivana fiskalna slika te snažna domaća baza investitora pozitivno utječu na kretanje spreadova na hrvatske obveznice, kao i poboljšanje kreditnog rejtinga na razinu ‘A-’ u 2024. godini, stoji u novim HUP analizama koje potpisuje njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja CEE regije, koje popravljaju pokazatelje u javnim financijama te samo jedna od tri kojima u 2024. godini ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita. U situaciji više sile, Hrvatska može računati na snažnu bazu domaćih investitora (mirovinski fondovi, stanovništvo) te na ECB-ov instrument za obuzdavanje fragmentacije spreadova perifernih članica euro područja.
Štoviše, koristeći kreditnu komponentu iz EU fondova nove generacije za investicije u energetsku tranziciju (umjesto zaduživanja na tržištu), Hrvatska može sidriti dugoročne prinose ka trošku EU fundinga.
Spreadovi na hrvatske euroobveznice tijekom trećeg kvartala ove godine bilježe solidno smanjenje za dodatnih 20 baznih bodova, zahvaljujući poboljšanju apetita prema obveznicama članica euro područja s nižim kreditnim rejtingom a kandidatima za poboljšanje rejtinga. Opreznija retorika centralnih banaka oko krajnjih mogućnosti stezanja monetarne politike također je pomogla.
U sadašnje spreadove nije još potpuno uračunat ‘A’ rejting, što daje prostor za nastavak pada spreadova (za 30-50 baznih bodova) ispod 100 baznih bodova potkraj 2024., uz izostanak potresa na tržištima. Uglavnom zbog manje likvidnosti, hrvatski spreadovi kreću se 60-70 baznih bodova iznad portugalskih, iako Hrvatska ima bolje kreditne fundamente kroz urednije javne financije, viši potencijalni rast BDP-a i veću fleksibilnost, stoji u analizi.