Uspostaviti stabilan i predvidljiv prihod oduvijek je bila vrlo primamljiva ideja u biznisu, ali i riskantna, zbog čega se malotko usuđivao eksperimentirati s njom. Međutim, percepcija i navike potrošača u posljednje vrijeme znatno su se promijenile, pa i raspon zainteresiranih za uvođenje pretplatnog modela obuhvaća sve više industrija, među njima i neke neočekivane
Želite grijana sjedala u svome novom, vizualno savršenom i tehnološki naprednom BMW-u? Nema problema, ali odsad se na tu uslugu morate pretplatiti. Nije više dovoljno samo pri narudžbi vozila zahtijevati tu opremu i pritisnuti gumb, ta su vremena iza nas. Premda se ljudi još ne mogu načuditi toj BMW-ovoj odluci i jednostavno im je nevjerojatno da automobilska industrija uvodi pretplatne poslovne modele, iz dana u dan sve više tržišta za grijana sjedala u novim BMW-ima traži 18 dolara mjesečno ili 180 dolara godišnje. Pa tko voli... A nije BMW ni jedini koji se igra s novim poslovnim modelom – Tesla već godinama ima vlastite pretplate. Autopilot te tvrtke, primjerice, stoji od 99 do 199 dolara mjesečno. O takvu monetiziranju dodatnih usluga navodno već razmišljaju i Ford, GM, Toyota, Volkswagen… Tko bi rekao da će jedna moćna industrija, automobilska, na kraju eksperimentirati s poslovnim modelom pretplate koji je inagurirala jedna mala, danas gotovo beznačajna, industrija – ona tiskanih medija?!
Izdavači davno otkrili pretplatu
Pretplata na časopise poznata je već stoljećima (i ne pretjerujemo kad to kažemo). Pretplatiti se tako možete i na Lider, na tiskano ili digitalno izdanje, što stoji od 46,16 do 81,58 kuna mjesečno. Taj model imamo otkad tjednik izlazi, već osamnaest godina. Osim pretplata na časopise, poznate su i one na razne knjižarske klubove koji jamče dostavu jedne knjige mjesečno za određenu godišnju cijenu. Zahvaljujući takvoj ponudi Svijeta knjige, koja je bila vrlo popularna u ovim krajevima kasnih 80-ih i 90-ih, autorica ovoga teksta pročitala je sramotno previše jeftinih ljubića Danielle Steel.
Revoluciju pretplatnoga poslovnog modela donio je Steve Jobs i njegovi iPadi koji su nudili široku ponudu glazbe za koju više nije trebalo posjedovati vinile, CD-ove ili kasete. Slušaš, a ne posjeduješ, to je okosnica današnjih brojnih pretplatnih modela. Tijekom posljednjih desetak godina taj su model preuzele mnoge digitalne platforme i razni streaming-servisi, od Microsofta, Spotifya i Deezera do računovodstvenih servisa za fiskaliziranje.
Ne treba nikoga podsjećati na Netflix, koji je godinama javnosti i svojim pohlepnim dioničarima servirao vijesti o vrtoglavu rastu broja pretplatnika, sve dok se nije dogodio zastoj. Došla je konkurencija koja je doslovno prekopirala njegov poslovni model i broj novih pretplatnika prestao je rasti, a postojeći su počeli otkazivati uslugu – i eto problema. Ako ne rasteš i ne donosiš dobit, ni dioničari ti bezrezervno ne vjeruju pa preispituješ poslovne modele kao i Netflix, koji će i dalje imati pretplatu, ali jeftiniju, s reklamama, u što se kleo da neće ići.
Youtube, naprimjer, u svojim počecima nije imao pretplatu, no kad je vidio da broj gledatelja raste, kao i broj kreatora sadržaja, također je počeo svoj sadržaj naplaćivati mjesečno, uz opciju bez reklama. Na kraju krajeva, gotovo svi znamo za opciju pretplate na telekome; u toj je industriji pretplata gotovo uobičajen poslovni model.
Autoindustrija dokazuje da pretplatni modeli nisu rezervirani samo za medije, knjige, softvere, digitalne platforme i telekome te da su opcije koje se u sklopu njih nude privlačne i drugim industrijama. A to znači da se prelazi s tradicionalnoga poslovnog modela, kupnje prema potrebi, na model koji se temelji na tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj prodaji neke usluge ili proizvoda za naknadu, što donosi opetovani prihod, odnosno osigurava stalan dotok novca.
U biti, kupac višekratno plaća za produljeni pristup robi ili usluzi umjesto da plati visoke cijene unaprijed, što na kraju znači da je mnogo važnije zadržati kupca koji se već odlučio za pretplatu nego vrbovati novoga. Doduše, kako za koju industriju. Postoji pretplatni model B2C (business-to-consumer), ali i B2B (business-to-business), i teško je reći koji je uspješniji.
Sve popularniji model
Prema riječima Josipe Majić Predin, suosnivačice Revuta, hrvatskog startupa za upravljanje digitalnim pretplatama, pretplatni su poslovni modeli ekspanzivniji i ne namjeravaju stati, a izlaze iz sfere digitalnih dobara i ulaze u tradicionalnije industrije.
– Uostalom, i investitori drukčije evaluiraju kompanije koje u srži imaju pretplatne modele, i to ne samo za nekoliko postotaka već za nekoliko puta, što je drastična razlika. Uz to se mijenjaju potrošački trendovi. Ljudi ne žele posjedovati dobra, ali žele ih upotrebljavati, i tu pretplatni poslovni modeli nude velik broj mogućnosti – ispričala je Majić.
Prema istraživanju američkog instituta za analizu Juniper Research 'Ekonomija pretplate: buduće strategije i tržišne prognoze 2022. – 2026.', globalna je ekonomija pretplate 2021. vrijedila 224 milijarde dolara. Prema Juniperovim analitičarima, taj će biznis ove godine narasti na 274 milijarde dolara, što je 23-postotno povećanje u jednoj godini! A oni potvrđuju i ono što je zaključio Lider: nije pretplata rezervirana samo za tzv. neopipljive biznise; pretplata na fizičke proizvode u globalnoj ekonomiji pretplata iznosi 45 posto i ta kategorija raste iz godine u godinu.
Kod nas, kao, uostalom, i u drugim zemljama, s takvim poslovnim modelima eksperimentira više poduzetnika. Neki uspijevaju bolje, nekima ide sporije, neki su svoje poslovne pretplatne modele već ugasili, no na tržištu sad već ima mnogo primjera.
Pretplatne kutije su hit
Tzv. kutije iznenađenja i razni proizvodi s duljim rokovima upotrebe već su godinama zvijezde pretplatnih poslovnih modela diljem svijeta, pa tako i kod nas. Neke od najpopularnijih pretplatnih kutija globalno su ni više ni manje nego kutije s mjesečnom ponudom japanskih slatkiša i raznih stvarčica popularnih u Zemlji Izlazećeg Sunca, što govori o globalnoj zaluđenosti tom kulturom.
Popularna je također pretplatna kutija s viskijem, svaki mjesec novi brend stiže na kućnu adresu. Izvrsno se prodaju i pretplatne kutije najluksuznijih brendova: što skuplje i nepotrebnije, to bolje! Kod nas je jedno vrijeme influenserskom scenom žarila i palila kutija iznenađenja Beauty Box s raznim kozmetičkim testerima i sličnim, no više ne postoji, odnosno osnivači su je likvidirali. Razlog: ne zna se, navodno su se prebacili na druge poduzetničke priče.
Više u Hrvatskoj ne postoji ni mjesečna unaprijed plaćena kutija raznih specialty kava iz cijelog svijeta Karibu Kaaawa. Osnivačice i idejne začetnice su na porodiljnome pa je cijela pretplatna opcija na čekanju. Šteta što još nitko u Hrvatskoj nije prekopirao model ButcherBox, koji donosi meso i morske plodove izravno na vrata iz tjedna u tjedan, ili Vinebox, koji bi hrvatskim vinarima omogućio da dopru do više kupaca. Kako doznajemo, pokušaja je bilo, baš s vinima, ali ne i zajedništva vinara oko te priče.
Jedan od svakako najraširenijih pretplatnih modela u Hrvatskoj jest Multisport, kartica koja pruža poslodavcima rješenja za, kako službeno navode, učinkovito motiviranje zaposlenika na zdrav život, tjelesne aktivnosti te osobni rast i razvoj. Premda na službeni upit nije odgovorila, Benefit Systems, poljska tvrtka koja je Multisport 2018. dovela na domaće tržište, na stranicama objavljuje da samo u Hrvatskoj ima više od dvadeset tisuća zadovoljnih korisnika i da posluje s više od tisuću poduzeća.
Na poljskom tržištu nudi ne samo podizanje razine endorfina vježbanjem već ima i vlastite pretplatne modele za posjet kinima, zoološkim vrtovima, muzejima, ulaznice za koncerte i druga događanja, čak i pretplate na kuhane obroke BenefitLunch. Riječ je o tvrtki koja je u samo 11 godina od osnivanja toliko dinamično rasla na svom i ostalim tržištima da je 2011. ušla na poljsku burzu.
A kojim domaćim poduzetnicima se pretplatnički model pokazao uspješnim, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.