Agencija Moody‘s potvrdila je u petak kreditni rejting Hrvatske ‘Baa2‘ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši smanjenje javnog duga, gospodarski rast znatno iznad prosjeka eurozone i efikasnije institucije.
Moody‘s je podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju u srpnju prošle godine, nakon formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu.
U petak potvrdili su rejting ‘Baa2‘ koji označava umjereni kreditni rizik i izmijenili izglede iz ‘stabilnih u ‘pozitivne‘.
- Potvrda rejtinga ‘Baa2‘ odražava fiskalnu snagu Hrvatske i snagu institucija i sustava upravljanja koji su znatno snažniji od ostalih zemalja s istim rejtingom - objasnili su u Moody‘su.
Naglašavaju ipak da gospodarstvo i dalje ograničavaju snažno oslanjanje na turizam i strukturni izazovi koji proizlaze iz starenja populacije. Kreditno su ograničenje i dalje i umjerena izloženost Hrvatske geopolitičkom i riziku u bankovnom sektoru, dodaju.
Izmijenili su pak izglede u pozitivne, signaliziravši da bi mogli podići rejting, budući da su, po njihovoj ocjeni, sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što do sada očekivali.
Istaknuli su i mogućnost jačanja potencijala za rast hrvatskog gospodarstva koje bi po njihovoj procjeni u ovoj i idućim godinama trebalo rasti znatno snažnije od prosjeka eurozone i većine sličnih zemalja u srednoj i istočnoj Europi.
Izdvajaju i efikasnu realizaciju opsežnog programa ulaganja i reformi u sklopu Plana za oporavak i otpornost, koja svjedoči o poboljšanoj učinkovitosti institucija i sustava upravljanja u cjelini, zaključuju.
Povoljno refinanciranje
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosit će na kraju godine 61,1 posto, procjenjuje Moody‘s, a u 2024. spustit će se na 58,3 posto, izračunali su. U 2025. trebao bi se po njima dodatno smanjiti, na 56,3 posto, što bi značilo da bi bio gotovo 15 postotnih bodova niži no što je bio prije pandemije.
- Prognozirani pad udjela duga u BDP-u i dalje je snažniji i dublji no što je Moody‘s do sada očekivao - dodali su.
Relativno povišeni dug bio je do sada glavna slabost kreditnog profila Hrvatske, a kontinuirano smanjenje znatnije će približiti Hrvatsku zemljama s Baa rejtingom, ističu.
Očekuju istodobno da će ‘metrika cjenovne dostupnosti duga‘ biti znatno snažnija nego kod većine zemalja u toj skupini jer vlada unatoč naglim promjenama kamatnih stopa u svijetu još uvijek značajan dio refinancira po nižim kamatnim stopama no što je izdan.
Naglo smanjenje udjela duga u BDP-u dijelom počiva na iznimno snažnom rastu realnog BDP-a u 2021. i 2022. godini kada se gospodarstvo oporavljalo od pandemijskog šoka i snažnom rastu nominalnog BDP-a u okruženju visoke inflacije u 2022. i 2023.
Realni BDP trebao bi solidno rasti i u ovoj i u idućoj godini, procjenjuju, što znači da će se i dalje smanjivati i javni dug iskazan udjelom u BDP-u.
Skromni manjak
Kontinuirano smanjenje javnog duga poduprijet će i općenito uravnotežena primarna proračunska pozicija u idućim godinama, napominju u Moody‘su.
U ovoj godini proračun bi trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a zbog mjera potpore kojima vlada ublažava inflatorni šok kućanstvima i kompanijama.
U idućoj godini manjak bi trebao porasti na 1,9 posto BDP-a zbog zahtjeva za većom nominalnom potrošnjom na mirovine i plaće u javnom sektoru kako bi se ublažio inflatorni šok, ali i pojačanih ulaganja financiranih kreditima u sklopu programa oporavka i otpornosti. U 2025. trebao bi se smanjiti na jedan posto BDP-a.
Usluge i potrošnja
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj i idućim godinama rasti po stopama tek nešto nižim od tri posto, procjenjuju u Moody‘su. To je znatno snažniji rast no što Moody‘s prognozira eurozoni čije bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti za 0,7 posto i za 1,1 posto u 2024. Hrvatska bi tempom rasta trebala nadmašiti i većinu sličnih zemalja srednje i istočne Europe, napominju u agenciji.
Relativno visoke stope rasta mogu se dijelom pripisati strukturi hrvatskog gospodarstva koje uglavnom počiva na uslugama, posebno na turizmu. To je Hrvatsku u 2022. i 2023. poštedilo udarca visokih cijena energije i usporavanja u širem europskom gospodarstvu koji su teže pogodili industriju, objašnjavaju u Moody‘su.
Mogući razlog vide i u snažnoj potrošnji kućanstava zahvaljujući povećanju plaća koje je, kako navode, općenito držalo korak s inflacijom zbog tijesne ponude na tržištu rada.
Prostor za daljnji rast turizma u idućim godinama bit će manji, ali izglede za gospodarstvo trebali bi i dalje podupirati umjereni rast izvoza i potrošnja, procjenjuju u Moody‘su.
‘Glatka‘ provedba
Glavni je razlog poboljšanih gospodarskih izgleda ipak ‘vrlo značajan‘ iznos sredstava EU-a za ulaganja koji će Hrvatskoj biti dostupan u idućim godinama, ističu. Moody‘s očekuje da će novac iz Fonda za oporavak i otpornost dosegnuti oko 13 posto BDP-a u 2023., pri čemu će oko polovinu iznosa činiti bespovratna pomoć a ne krediti, ističu.
Provedba reformskih i investicijskih projekata u sklopu Plana za oporavak i otpornost teče zasada ‘vrlo glatko‘, a efikasnost vlasti navodi na zaključak o poboljšanoj efikasnosti institucija i sustava upravljanja u cjelini, važnog faktora u ocjeni dužničkih papira, ističu.
Težište na manjem dugu
Napominju da bi mogli podići kreditni rejting Hrvatske bude li se javni dug iskazan udjelom u BDP-u i dalje smanjivao snažnije no što su očekivali, uz očuvanje cjenovne dostupnosti duga. Pozitivno bi vrednovali i kontinuiranu efikasnu provedbu u djelo Plana za oporavak i otpornost.
Izmijenit će pak ponovo izglede za rejting iz pozitivnih u stabilne ili signalizirati sniženje rejtinga ako se trend smanjivanja duga promijeni, uz značajno ublažavanje proračunske politike.
Negativno bi na rejting utjecali i značajno slabiji izgledi za gospodarstvo no što Moody‘s trenutno očekuje i oslabljeni kapaciteti Hrvatske za efikasnu provedbu Plana za otpornost i oporavak.
Rejting bi u pitanje mogli dovesti i pojačani geopolitički rizici koji bi negativno utjecali na hrvatsko gospodarstvo i na javne financije, upozoravaju.